Ženska mirovna grupa feminističko - antimilitarističke orijentacije

Izveštaj o aktivnostima Septembar - Decembar 2020.

Donosimo kratak izveštaj o aktivnostima Žena u crnom u navedenom periodu.

Ulične akcije: U ovom izveštajnom periodu organizovale smo devet (9) akcija, a takođe smo aktivno učestvovale i u drugim uličnim akcijama:
- komemoracije/obeležavanje važnih datuma zločina počinjenih u naše ime
- feminističke, antifašističke, antiratne, antirasističke, antimilitarističke...

Komemoracije/obeležavanje važnih datuma zločina počinjenih u naše ime, kao i drugih zločina nad civilnim stanovništvom, tokom i nakon ratova, na prostoru bivše Jugoslavije:

Beograd, 5. oktobar - “Nikada nećemo zaboraviti zločin u Topčideru“
– povodom šesnaeste godišnjice zločina u Topčideru
– ubistva dvojice vojnika (Dragana Jakovljevića i Dražena Milovanovića) u vojnom objektu kasarne Karaš/Topčider (05. oktobra 2004.), Žene u crnom su organizovale dve akcije. Komemoraciji žrtvama ispred kasarne u Topčideru, zajedno sa porodicama žrtava, prisustvovalo je oko desetak aktivista/kinja. Na komemoraciji ispred kasarne u Topčideru desila bilo je više incidenata. Jedan od prolaznika je jednoj aktivistkinji rekao „Jebem ti mater, kurvo jedna.“. Potom su iz tri različita automobila, ljudi dobacivali razne uvrede i psovke: „Sram vas bilo, primate pare“, „Jebem vam mater“, „Izdajnici srpstva“, „Zašto ste se okupili, šta ćete tu?“, kako nama aktivistkinjama Žena u crnom, tako porodicama žrtava i njihovom advokatu.
Tokom stajanja u centru grada/Knez Mihajlova ulica, izvedena je scenska akcija: Ko je ubio vojnike?, uz sledeće transparente:

  • Nikada nećemo zaboraviti zločin u Topčideru
  • Solidarnost
  • Odgovornost
  • Ko je ubio vojnike?

U ovoj akciji učestvovalo je 15 aktivista/kinja

Beograd, 22. oktobar - „Pamtimo zločin u Sjeverinu“
– povodom 28 godišnjice zločina u Sjeverinu, aktivistkinje Žena u crnom su održale stajanje u crnini i ćutanju u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu.
Na stajanju su bili istaknuti sledeći transparenti:

  • Pamtimo zločin u Sjeverinu
  • Imena ubijenih žrtava
  • 22.10.1992. pripadnici srpske paravojne formacije Osvetnici u iz autobusa na liniji Priboj – Rudo oteli 17 žitelja mesta Sjeverin

Stajanju je prisustvovalo oko petnaestak (15) aktivistkinja i aktivista. I ovom prilikom neki prolaznici su vređali aktivistkinje.

Istog dana (22. oktobra) na komemoraciji u Sjeverinu prisustvovale/i su aktivistkinje/i Mreže Žena u crnom iz Beograda, Prijepolja i Novog Pazara i odale su poštu ubijenim civilima, a nakon toga otišle u mesto Mioče i položile cveće.

Beograd, 18. novembar - „Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru!“
– povodom 29 godišnjice pada Vukovara, Žene u crnom su u Knez Mihailovoj ulici, u Beogradu organizovale stajanje u crnini i ćutanju.
Na stajanju su bili istaknuti sledeći transparenti:

  • Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru
  • Transparent sa slikom razrušenog grada i podacima o stradanju
  • Solidarnost
  • Odgovornost

Tom prilikom izvedena je scenska akcija:
na pločniku je solju napisano: Vukovar (1991.-2020.).

Na protestu je bilo prisutno oko petnaestak (15) aktivistkinja i aktivista. Na protestu se desio sledeći incident: muškarac sa detetom u naručju fl ašom vode je polio kutije soli, a potom je prešao nogama po slovima koja su bila ispisana na pločniku, tako rasturajući ih...

Dva prizora tokom stajanja – Beo(grad) falsifi kuje i negira...
Jedna aktivistkinja je delila letke i pri tom imala dva susreta. Jedan susret sa grupom srednjoškolaca i drugi sa dvojim starijih muškaraca. Na pitanje da li znaju o čemu se radi, jedan dečko je odgovorio: „Naši su mnogo ginuli i stradali u Vukovaru.“ Aktivistkinja je onda pitala: „Ko su to naši?“, na šta je on odgovorio uz odobravanje svih ostalih: „Naravno, Srbi. Stradali su i Hrvati, ali mi sa njima nemamo veze.“

Dvojica starijih muškaraca su aktivistkinju pitala:
„Šta ovo radite?
Sram vas bilo!
Jeste li vi Srpkinja?
Hrvati su uništili Vukovar.“

Feminističke, antifašističke, antiratne, antirasističke, antimilitarističke akcije...

Ceo izveštaj možete pročitati/ preuzeti u pdf formatu.


Štampa   El. pošta