Izveštaj o aktivnostima Septembar - oktobar - novembar - decembar 2013.

Donosimo kratak izveštaj o aktivnostima Žena u crnom u navedenom periodu.

Ulične akcije: U ovom izveštajnom periodu organizovale smo trinaest (13) akcija:
- komemoracije/obeležavanje važnih datuma zločina počinjenih u naše ime
- feminističke, antifašističke, antiratne, antirasističke, antimilitarističke...

Komemoracije/obeležavanje važnih datuma zločina počinjenih u naše ime, kao i drugih zločina nad civilnim stanovništvom tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije:

Beograd/Topčider, 05.oktobar: Nikada nećemo zaboraviti zločin u Topčideru: Dvadesetak aktivistkinja Mreže Žena u crnom Srbije, dve aktivistkinje Udruženja žena Srebrenice iz Tuzle, kao i Mejra Dautović iz Bihaća (BiH) prisustvovalo je u komemoraciji ispred kasarne Karaš, na Topčideru, u Beogradu, povodom godišnjice zločina – ubistva gardista Dragana Jakovljevića i Dražena Milovanovića (2004. godine). Dvojica gardista su ubijeni 5. oktobra 2004. u ovoj kasarni pod nerazjašnjenim okolnostima, a osnovano se sumnja da su ubijeni jer su u kasarni videli tadašnjeg haškog begunca Ratka Mladića. ŽuC i Centar za evroatlanske studije/CEAS izdale su saopštenje povodom osme godišnjice ubistva gardista, izrazivši solidarnost s roditeljima i porodicama ubijenih vojnika uz podršku njihovoj potrazi za istinom o smrti dvojice mladića.

Lovas/Hrvatska, 18.oktobra: Nikada nećemo zaboraviti zločine u Lovasu:Osam (8) aktivistkinja Žena u crnom prisustvovalo je komemoraciji na tri mesta u selu, u kome je tokom srpske agresije na Hrvatsku, ubijeno 70 hrvatskih civila.

Sjeverin/Srbija, 22. oktobra: Nikada nećemo zaboraviti zločine u Sjeverinu: Osam (8) aktivistkinja Žena u crnom komemoraciji na mostu u mestu Mioče, gde su srpska oružane formacije otele 17 putnika bošnjačkog imena, iz autobusa na liniji Priboj – Rudo, 1992. godine.

Tuzla/Bosna i Hercegovina, 11. novembra: Tražimo naše nestale. Osam (8) aktivistkinja Mreže Žena u crnom Srbije učestvovalo je u mirovnom maršu zajedno sa organizatorkama Udruženjem građana žene Srebrenice u Tuzli.

Vukovar/Hrvatska, 18.novembar: Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru: Mirovna akcija na Trgu Republike u Beogradu, povodom godišnjice zločine u Vukovaru (1991.). U ovoj akciji učestvovalo je oko 30 aktivistkinja i aktivista.

Vukovar, 19. novembra: Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru: Učešće osam (8) aktivistkinja Žena u crnom u komemoraciji na tri mesta u gradu, a povodom obeležavanja godišnjice zločina počinjenih u Vukovaru, 1991. godine.

Feminističke, antifašističke, antiratne, antirasističke, antimilitarističke akcije:
Navodimo ih hronološki:

Beograd, 18. septembar “Stop ratu u Siriji”: Povodom rastućeg ratnog nasilja u Siriji, Žene u crnom su na Trgu Republike u Beogradu organizovale mirovnu akciju protiv diktatorskog režima Bašara al Asada, svih drugih oružanih formacija, kao i protiv najavljene vojne intervencije. Ovom mirovnom akcijom izražena je solidarnost sa civilnim stanovništvom Sirije, sa svim nenasilnim i miroljubivim pokretima u Siriji i celom Bliskom istoku. U akciji je učestvovalo oko četrdeset aktivistkinja i aktivista.

Leskovac, 21. septembar “Stop ratu u Siriji”: Žene za mir iz Leskovca u saradnji sa ŽuC, Beograd organizovale su mirovnu akciji na glavnom gradskom trgu, u akciji je učestvovalo petnaestak aktivistkinja.

Beograd, 2. oktobar “O čemu seksualni nasilnik savetuje Vladu Srbije? - Stros Kan iz Srbije van: Feministički performans protiv imenovanja Dominika Stros Kana (bivšeg direktora Međunarodnog monetarnog fonda) za ekonomskog savetnika Vlade Srbije. Stros Kan je u više navrata bio optužen za seksualno nasilje, silovanje i prostituciju. U akciji na Trgu republike učestvovalo je oko četrdesetak aktivistkinja i aktivista.

Beograd, 9. novembar,„Antifašizam je moj izbor“: Akcija prikupljanja potpisa za Antifašistički manifest povodom 9. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma. Žene u crnom, u saradnji sa Helsinškim odborom za ljudska prava i Savezom antifašista Srbije organizovale su navedenu uličnu akciju na Terazijama, mestu streljanja antifašista tokom II svetskog rata. Prikupljeno je više stotina potpisa građana/nki. Za vreme akcije, javnosti je ukazano na sadašnje fašističke tendencije i nedela u Srbiji prema različitih ranjivih grupa: antisemitizam; logori za hrvatske i bošnjačke zarobljenike na teritoriji Srbije (tokom 90-tih a za koje niko do sada nije odgovarao); pljačkaška privatizacija, fašizam protiv žena i LGBT osoba, diskriminacija nad Romima u Srbiji. U akciji je učestovalo više desetina osoba.

Leskovac, 9. novembar - akcija prikupljanja potpisa za Antifašistički manifest: Žene za mir u saradnji sa ŽuC-om, Beograd organizovale su gore navedenu akciju u Leskovcu, u kojoj je učesvtovalo oko petnaestak aktivistkinja i aktivista.

Beograd, 6. decembar "Stop femicidu": Povodom Dana borbe protiv femicida, na Trgu Republike u Beogradu organizovana je feministička mirovna akcija, tokom koje su čitana svedočenja žena žrtava i preživelih seksualnih zločina u celom svetu (Kongo, Indija, Sirija, Kolumbija, Bosna i Herzegovina…) a kao i imena 41 žene-žrtava seksualnih zločina u Srbiji tokom 2013. godine. Na protestu je učestvovalo preko 60 aktivistkinja, kako iz Mreže Žena u crnom Srbije, tako i desetak žena iz zajednice žrtava iz Bosne i Hercegovine (Đulići i Zvornik), i dvadesetak aktivistkinja Ženske romske mreže Banata.

Beograd, 10. decembar „Solidarnost sa azilantima i azilantkinjama“: Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava organizovana je internacionalistička-antirasistička-feministička akcija zbog krajnje teškog položaja azilanata u Srbiji, učestalih brutalnih rasističkih ispada stanovništva prema azilantima, diskriminacije države prema azilantima/kinjama i. Akciju su organizovale Žene u crnom iz Beograda i Ženska romska mreža Banata i u akciji je učestvovalo preko pedeset (50) aktivista/kinja.

Suočavanje s prošlošću/tranziciona pravda – feministički pristup

Ovo je jedna od najvažnijih aktivnosti Žena u crnom. Sastoji se od mnoštvo segmenata: uličnih akcija, radionica, predavanja, stvaranje različitih modela tranzicione pravde sa feminističkog stanovišta, saradnje sa srodnim organizacijama u vidu zajedničkih akcija, (kampanja, konsultativnih sastanka)...

Ceo izveštaj možete pročitati/ preuzeti u pdf formatu.