Ženska mirovna grupa feminističko - antimilitarističke orijentacije

Uvek neposlušne, i dalje na Ulicama...

Žene u crnom – 30 godina otpora

9. oktobra 1991. godine prvi put smo izašle na ulice Beograda – tada smo započele nenasilni otpor ratu i politici srpskog režima. Do sada smo organizovale oko 2 500 akcija na ulici. I dalje smo na ulicama...
Žene u crnom/ŽUC su aktivistička grupa i mreža feminističko-antimilitarističke orijentacije, koju čine žene, ali i muškarci različite generacijske i etničke pripadnosti, obrazovnog nivoa, socijalnog statusa, životnih stilova i seksualnih izbora.

Pročitajte više...

Nijedan čovek više, nijedan dinar više za Putinovu vojsku!

Apel povodom 1. decembra – Međunarodnog dana zatočenika/ca savesti za mir

Pridružujući se apelu italijanskih prigovarača savesti upućen građanima/kama Rusije da ne sarađuju sa Putinovim režimom i da dezertiraju u znak otpora ‘delimičnoj mobilizaciji’ za rat protiv Ukrajine, pozivamo ruske građane i građanke da ne sarađuju sa krvoločnim vlastodršcima Ruske Federacije. Istovremeno apelujemo na vlade svih zemalja Evropske Unije i vlada svih država se nalaze u procesu priključivanja Uniji (pa tako i od vlade Srbije) da odobre politički azil ruskim dezerterima.

Nijedan dinar više: zahtevamo donošenje mera u oblasti snabdevanja energentima, kako bi se umanjila zavisnost od Putinovog gasa. Neophodno je da se sprovedu u delo mere energetske politike sa ciljem da se Srbija oslobodi od ruskih energenata, čime bi Srbija dala svoj doprinos nastojanjima se ruskom režimu oduzmu neki od resursa neophodnih za nastavak agresije na Ukrajinu.

Polazeći od toga da:

Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija priznaje da je “pravo na prigovor savesti na vojnu službu nužno povezan sa pravom na slobodu misli, savesti i verskih ubeđenja. Ovo garantuje pravo svakom pojedincu da bude izuzet iz vojne službe ukoliko je to u suprotnosti sa verskim ili bilo kojim drugim ubeđenjem. Obavezni vojni rok ne sme biti nametan silom ili prinudom”;

Savet za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UNHRC) ohrabrio je države da “ozbiljno razmotre davanje azila prigovaračima savesti na vojnu službu, koji se se suočavaju sa opravdanim strahom od progona u zemlji porekla zbog odbijanja vojne službe, pogotovo kad zakonski nije regulisano, tj. kad nije priznato pravo na prigovor savesti na vojnu službu”;

Evropski sud za ljudska prava na osnovu člana 9. Evropske konvencije o ljudskim pravima a u vezi sa slobodom misli, savesti i verskih ubeđenja garantuje odbijanje vojne službe;

Evropski parlament i Parlamentarna skupština Saveta Evrope usvojile su niz rezolucija i preporuka u vezi sa prigovorom savesti na vojnu službu, imajući posebno na umu činjenicu da su već bile donete odgovarajuće mere u slučaju dezertera koji su odbijali vojnu službu ili regrutaciju u oružanim snagama zemalja bivše Jugoslavije;

Azil je osnovno ljudsko pravo koje se priznaje onima koji se izloženi progonu ili teškim posledicama u zemlji porekla; ovo pravo je zagarantovano Ženevskom konvencijom iz 1951, član 18. Povelje o osnovnim ljudskim pravima Evropske Unije, kao i ustavima svih demokratskih zemalja na svetu.

Imajući u vidu da se:

  • zaoštravanje ratnog sukoba Putinove Rusije prenosi na celu Evropu i da je zbog invazije na Ukrajinu ruski režim odlučio da proširi mobilizaciju za rat i proglasi ratno stanje;
  • Rusiji sprovode mere brutalne represije i progona svih koji odbijaju odlazak na ratište, kao i svih koji se usude da šire informacije ili vesti o pravom stanju stvari u vezi sa ratom.

zahtevamo da se:

odobri politički azil građanima Ruske federacije koji odbijaju učešće u oružanim snagama, slanje na ratište u Ukrajini, kao i onima koji su dezertirali.

30. 11. 2022.
Žene u crnom, Beograd
Komitet pravnika za ljudska prava/Jukom, Beograd

Uz podršku:
Akademska inicijativa Forum 10, Novi Pazar;
Anima – centar za žensko i mirovno obrazovanje, Kotor;
Autonomni ženski centar, Beograd;
Bonafide, Pljevlja;
Centar za žene žrtve rata – Rosa, Zagreb;
Dah teatar, Ženske studije i istraživanja, Novi Sad;
Građanska akcija, Pančevo;
Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd;
Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, Beograd;
Led art/Art klinika, Novi Sad;
Mujeres de negro/Žene u crnom, Madrid;
NENA – grupa za mir i prava žena, Leskovac;
Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Novi Sad,;
Odbor za ljudska prava Leskovac, Leskovac;
Rekonstrukcija Ženski fond, Beograd;
Savez antifašista Srbije, Beograd;
Savez antifašista Vojvodine, Novi Sad;
Škart, Beograd;
SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja, Vlasotince;
Udruženje žena Peščanik, Kruševac;
Udruženje Žene za mir, Leskovac;
Žene Polimlja, Prijepolje;
Žuta kornjača, Podgorica;
Biljana Stojković, Beograd;
Bojan Tončić, Beograd;
Brano Kavarić, Podgorica;
Darko Šper, Novi Sad;
Daša Duhaček, Beograd;
Dejan Atanacković, Beograd;
Dijana Milošević, Beograd;
Dinko Gruhonjić, Novi Sad;
Dragan Banja,c, Beograd;
Dubravka Stojanović, Beograd;
Ildiko Erdei, Pančevo;
Janja Beč Neumann, Pančevo;
Jaroslav Pecnik, Osijek;
Jasmina Tešanović, Beograd;
Jelica Minić, Beograd;
Katica Pecnik, Osijek;
Lepa Mlađenović, Beograd;
Lidija Radulović, Beograd;
Maša Malešević, Beograd;
Natalija Lina Vušković, Beograd;
Nedim Sejdinović, Novi Sad;
Nikola Krstić, Beograd;
Slađana Kavarić Mandić, Podgorica;
Slavica Stojanović, Beograd;
Sonja Biserko, Beograd;
Stevan Lilić, Beograd;
Svenka Savić, Novi Sad;
Svetlana Slapšak, Ljubljana;
Tamara Spaić, Beograd;
Tanja Petovar, Beograd;
Tomislav Marković, Beograd;
Vesna Rakić Vodinelić, Beograd