Ženska mirovna grupa feminističko - antimilitarističke orijentacije

UMETNOST OTPORA

Motivi, znakovlje i simboli u estetici ŽUC-a

Takozvana angažovana umetnost koja izražava život i sudi o događajima i pojavama oko nas, ne može biti definirana konvencionalnim formulama, ukoliko ne želimo da joj umanjimo vrednost. Stoga o estetici ŽUC-a možemo suditi samo po odjecima koje je pobudila i akcijama koje su usledile uprkos protivljenju većine.
U toku 16 godina, svojim delovanjem i nastupima na javnim, otvorenim prostorima, marševima, protestima, performansima, izdavaštvom, edukacijom i sl., Žene u crnom su na simboličan način rezimirale sve užase rata, zločina, nacionalizma, militarizma, zabluda i istina, te dokazale da njihova autentična estetika, prilagođena svrsi, živi i danas i u svom najelementarnijem vidu.
U nastavku ćemo navesti nekoliko motiva, znakova, boja, crteža, kompozicija, koji se ponavljaju i pomoću kojih se može slikovito prikazati prisutnost i priroda simbola u umetnosti ŽUC-a.

Crno, crnina, crni flor
Crno je čarobno, nepoznato, turobno, iracionalno, samrtno, ali i spiritualno i supstancijalno. Stoga se crnina u hrišćanskoj kulturu nosi na sprovodima da podseti na smrtno telo, na trošnost ljudske prirode, na zemaljsku patnju, bol, umiranje, ali i na to da će duh dospeti do svog neba i svoje istine upravo nestankom onoga što je čulno, subjektivno, telesno.
Birajući kao svoj trajni znak crninu, odnosno gotovo nepomično, ćutljivo žensko telo, odeveno u crnu tkaninu, žene- aktivistkinje su negirale i odbacile uobičajeno i očigledno značenje crnine i kult mrtvih, istovremeno upućujući javnu, jasnu i vidljivu poruku protiv smrti, bede, okrutnosti rata , kolektivnog ludila i poricanja i zaborava zločina i pozvale na celovit, stvaran i organizovan otpor politici rata, nacionalizma, militarizma, patrijarhata.

Maslinova grančica i mirovni znak
Grančica je u antičkom svetu smatrana simbolom mudrosti, mira, izobilja, slave.
Rešenje umetničke grupe Škart kombinuje maslinovu grančicu sa stilizovanim znakom žene, na crnom polju. Ovaj jedinstveni simbol prihvatile su i ostale ženske grupe u svetu.

Fatimina ruka
Često se koristi i simbol „ Fatimina ruka“, nastala u Izraelu, koja poseduje jednostavnost i mirnu veličinu, kako u položaju, tako i u izrazu. Za ŽUC ona
simbolizira mir, globalnu žensku solidarnost i istrajnost. Nekada se ovaj motiv kombinuje sa porukama antiratnog sadržaja.

Krug ( stajanje u krugu, kružne kompozicije kod performansa)
Simbol kruga se javlja u sklopu primitivnog obožavanja sunca, u Tibetanskim i hrišćanskim mandalama, u kružnom planiranju gradova i uvek ukazuje na najvažniji vid života – njegovu celovitost.
U estetici ŽUC-a, krug je simbol ljudske povezanosti i zajedništva u osećanjima empatije i solidarnosti sa svim žrtvama rata i nasilja.

Dugine boje i mirovna zastava
Preuzimajući ideje koje kruže od ranije, Toma Akvinski podseća da su lepoti neophodne tri stvari: proporcija, celovitost, jasnost i sjaj odgovarajućih boja. Igra na kombiniranju i slaganju duginih boja, koje prizvode svetlost, poreklo duguje i činjenici da su brojne civilizacije identifikovale boje sa svetlom.
Zastava duginih boja ŽUC-a, koristi ovu igru, ali ne samo radi hromatskog utiska.
Dugine boje simbolizuju mir i svetlost, sklad i slaganje, ali i ideju o drugosti, o različitosti, o zbiru boja, o potrebi da se živi i održava individualni život, da se stvari menjaju, usavršavaju i pokreću.

Puška, šinjel, šlem
Puška, šinjel, šlem, kao militaristički simboli, deo su ratne estetike. No, izlažući i deformišući ove predmete, ŽUC se opredelio za ironičnu polemiku sa militarizmom s kojim smo okruženi i čiji je učinak poguban. Ideja je da se ti predmeti učine beskorisnim, a promovišu i podrže antimilitaristički stavovi, principi i praksa.

Stilizovani crteži – Picasso, Matisse
Često se u publikacijama i posterima ŽUC-a koriste stilizovani crteži poznatih ili anonimnih autora koje imaju svoje, samosvojne konotacije.
Poznato je na pr. da je Picasso, nakon 1945. godine, u mnogim varijantama popularizirao motiv belog goluba/ice mira. Najčešće je to uprošćena figura žene-golubice, koja postaje prepoznatljiv lik na aktivističkim majicama ŽUC-a.
Likovno prepoznatljiv i čest motiv kod Matissa jeste ženski akt, koji se svodi na bitan, simboličan oblik, prividno nabačen, a zapravo rafinirano pojednostavljen. Na svom platnu „Uvek neposlušne“, ŽUC koristi i motiv sa jedne Matissove kompozicije, urađene originalno na japanskom paravanu, na kojoj su prikazani ženski aktovi koji se drže za ruke, formirajući neku vrstu kola (krug), što simbolizuje žensku podršku i solidarnost.

Kuvarice
Tzv. „kuvarice“ bile su izvezena platna, koja su visila u kuhinjama naših baka i zorno ih podsećala na njihovu ulogu kuvarice, majke i čuvarice patrijarhalnog morala. ŽUC ih je prepoznao, izdvojio i reprodukovao, potpunim oponašanjem, kako bi osim estetske emocije, preneo i direktnu, antipatrijarhalnu poruku.

Protestne poruke
Najzad, kada govorimo o jedinstvenoj likovnosti i prepoznatljivoj estetici otpora, koju je promovirao ŽUC, ne možemo mimoići i platna i poruke koje se nose prilikom protestnih stajanja. One, po pravilu, ne iskazuju radost, već pobunu, ljudsku dramu, tragediju itd. što usložnjava likovnu interpretaciju. I pored toga, brojne su poruke stvorene i ispisane na hartiji, tekstilu, odeći, asfaltu, zidu, drvetu, tekstilnim i akrilnim bojama, temperama, kredama, flomasterima i vezom, latinicom i ćirilicom, na raznim jezicima (albanski, mađarski, arapski, irvit, engleski, srpski itd.), različitim tipovima slova (blok, kapitala, poluinicijala, pisanih, štampanih), na beloj crnoj, obojenoj podlozi i u različitim formatima (od veličine nalepnice, do platna koje drže jedna, dve ili čak deset osoba), ponekad likovno nesavršene, pokadkad- sjajne.
Treba pomenuti i saradnju sa umetničkim grupama, kao što su: Dah teatar, Institut za angažovano pozorište, Škart, CZKD,Stani pani kolektiv..Kombinujući različita iskustva, poeziju, grafički dizajn, arhitekturu, performans, ulični spektakl, pozorište, pantomimu, zvuk koji uznemirava i opominje, ove grupe su unele nove tendencije i zajedno sa Ženama u crnom gradile aktivnu, savremenu estetiku antiratnog otpora.

Pripremile
Nevenka Marinković
Snežana Tabački


Štampa   El. pošta