Ženska mirovna grupa feminističko - antimilitarističke orijentacije

Šta je neposredna budućnost Srbije? (O protestima i izborima...)

Uvodničar: Aleksandar Olenik, samostalni narodni poslanik (Koalicija „Zajedno za Vojvodinu“) i advokat
Moderatorka: Nastasja Radović
Prisutno: 19
04.10.2023. godine

Posle predstavljanja Aleksandra Olenika, narodnog poslanika i advokata i nekoliko uvodnih reči moderatorke, razgovaralo se o dometima dosadašnjih protesta „Srbija protiv nasilja“, kao i o njihovom mogućem uticaju na predizbornu kampanju koja je, za neke političke činioce u Srbiji, već počela.

Postavilo se i pitanje da li su protesti-koji traju od maja ove godine, doprineli da se građanstvo Srbije oslobodi od straha da pokaže svoju volju i očekivanja koji su suprotni interesima aktuelnog režima.

Toliko smo navikli na uzaludnost. Građanstvo je oslobođeno od straha u odnosu na 90-te u ovim šetnjama. To je borba za odbranu smisla onoga što radimo. Nemam zahteve a ni očekivanja od opozicije.“ (Staša)

Aleksandar Olenik je govorio o problemima vezanim za organizovanje protesta koji su dugo deklarisani kao samo protesti građana i građanki pogođenih dvema tragedijama masovnih ubistava, početkom maja. Iako je „tehnički“ deo opozicije („proevropska opozicija“) stajao iza organizacije protesta, smatralo se da predstavnici opozicije ne bi trebalo da govore na ovim protestima. To se, međutim, promenilo poslednjih nedelja...

Tamara Spaić je objasnila zašto ona više ne ide na proteste: „Opozicija je neodređeno odgovorila na trenutnu krizu. Iako je bilo fenomenalno što su na tribini bili ljudi koji su doživeli neku nepravdu od ovog režima, trebalo je da onda neko od političara pripremi govor koji bi ukazivao na neku perspektivu.“ Ona je govorila i o svojim očekivanjima u vreme izbijanja krize na Kosovu: „Kad je izbila kriza na Kosovu, trebalo je čitava Srbija da izađe. Trebalo je da izađemo i da tražimo mir. Strah je u ljudima: Šta će biti? Trebalo je da se u političkom govoru pokaže način kako mir može da se uspostavi“, rekla je Spaić.

(Olenik: „Šta je za vas opozicija?“ - Spaić:Opozicija je ono što nije mafija. Čak i desničari. Oni nisu deo mafijaškog režima.")

„Opozicija smo mi ovde“ odgovorio je na isto pitanje Olenika, Aleksandar Kraus. On smatra da jedan deo opozicionih stranaka nije imao politički program, već je dugo njihov moto bio bojkot režima. Rekao je da ide na proteste i da mu ne smeta što se broj protestanata smanjio, a ni to što su organizatori stranke i što njihovo članstvo učestvuje na protestima: „U politici su važne stranke. Dometi unazad 30 godina moraju da se promene.

Na pitanje Vesne Pešić-zašto je opozicija uopšte  tražila izbore i zašto od Aleksandra Vučića bilo šta tražiti, Olenik je odgovorio da je to urađeno da „ne bi ispalo da se bojimo izbora“: „Da pokažemo da smo jaki mi tražimo izbore“. On je nastavio kritikom situacije na beogradskim izborima 2022. kada je, kako je rekao, oko 70% biračkih mesta bilo bez članova biračkih odbora iz redova opozicije. „Da smo spremni za izbore-nismo“, dodao je.

Vesna Pešić je u ovom razgovoru zastupala stav da nije trebalo da opozicija traži vanredne parlamentarne i beogradske izbore već da sačeka proleće i izađe na redovne pokrajinske i lokalne. „Opozicija je tražila republičke i beogradske izbore, ceneći da su u Beogradu dobili puno glasova, a parlamentarne - rukovođeni Vučićevom izjavom da će sadašnja vlada trajati samo dve godine“, pretpostavila je Pešić. Ona je dodala da bi bilo moguće i da Aleksandar Vučić spoji sve izbore i tako zatraži plebiscitarnu podršku za svoj ostanak na vlasti: „Nikada ne bih tražila jer ne znam šta će on da da.“

Olenik je na ove primedbe Pešić rekao da on nije tražio ni beogradske ni parlamentarne izbore i da ga je više interesovalo to kako će opozicija organizovati svoje proteste u Narodnoj skupštini: „Ja sam bio za to da se prekine sednica Skupštine, a ne da se pravi opstrukcija. Smatram da i dalje ne postoji opozicija u organizovanom smislu jer nema načina donošenja odluka.“ Olenik kaže da je Vučić uspeo da uništi građansku opoziciju i da multiplikuje desnicu: „Jedino sam blizak stanovištu Lige. To je jedina organizovana građanska partija koja je za ulazak Srbije u NATO. To, a onda sve drugo. To je jasno definisana politička organizacija.“

Džana Tepavac je pitala Olenika zašto se opozicija ne savetuje sa stručnjacima i civilnim sektorom, a Violeta Đikanović koja je rekla da i dalje ide na proteste, smatra da bi opoziciji najviše pomogla kampanja „od vrata do vrata“ koja je doprinela pobedi nad Miloševićevim režimom. Ljiljana Radovanović je pitala narodnog poslanika zar se ne može prestati sa lakim cepanjem stranaka zbog neslaganja u vrhu opozicionih partija.

O tome koliko je za rezultate vladajuće koalicije i održivost režima Aleksandra Vučića važna njegova manipulacija budžetskim sredstvima, govorio je Fahrudin Kladničanin: „Aleksandar Vučić je stvari postavio onako kako niko pre njega nije: masovno je uložio. Stvorio je tako kredibilitet kod naroda. Drugo, on masovno daje novac iz budžeta za servisiranje raznih potreba“.

Razgovaralo se i o incidentu u Banjskoj na Kosovu, stavovima u vezi sa ulaskom Srbije u NATO, a neki od prisutnih su kao glavni ujedinjujući društveni osećaj naveli „kapilarni strah“ koji određuje i političke izbore i javni aktivizam. Rečeno je da bi trebalo promovisati „bazične vrednosti“ i praviti generacijske mostove, a manje se baviti taktikama ovladavanja društvom i javnim mnjenjem. (Olenik: „Mi nemamo političko javno mnjenje.“)

Aleksandar Olenik je rekao i to da je četiri godine proveo na Kosovu (radio je i za USAID) i da mi malo znamo o pravom položaju ljudi i Srba, tamo. Na pitanje Tanje Marković-šta će se dešavati posle događaja u Banjskoj, Olenik je odgovorio da će se dosta ljudi iz severnokosovskih opština „spakovati i otići“. Lino Veljak veruje da Vučić nije znao za diverzantsko-terorističku aktivnost u Banjskoj već da je šef BIA, Aleksandar Vulin, to organizovao samo u saradnji sa ruskim centima moći. Bilo je i drugih spekulacija ko su, zapravo, akteri incidenta u Banjskoj...

Narodni poslanik Olenik smatra da Vučić „radi ono što rade sve crkve“, da manipuliše strahom tako što podiže tenzije i onda kroz parolu o „miru i stabilnosti“ radi na tome da ih umanji i sebe održi kao garanta bezbednosti. Na pitanje prisutnih da li Predsednik Srbije ima savetnike čije bi savete u nekim situacijama mogao i da posluša, Olenik je odgovorio: „On je sada totalno izolovan. To je počelo sa njegovim kontramitingom. Bio je fijasko, pretnje više nisu imale efekta. Sada se ne mogu predvideti njegovi potezi, a možda ni on sam ne zna šta će sledeće da uradi.“ Olenik smatra i to da će Vučić da se vrati na svoja prvobitna politička uverenja...

Aleksandar Kraus je pitao Olenika kako on javno obrazlaže svoje zalaganje za NATO i dobio odgovor da u parlamentu gotovo niko ne podržava njegove stavove, a vladajuća većina nijednom ovu temu nije pomenula.

Na kraju je Staša Zajović pomenula slučaj „Petrovačka cesta“ u kojem je Olenik, pravni zastupnik po službenoj dužnosti, jednom od okrivljenih pred Specijalnim sudom za ratne zločine u Beogradu. On je objasnio da nije problem sa dokazima da je ratni zločin na Petrovačkoj cesti počinjen već što do sada niko nije okrivljene uspeo da dovede u vezu sa krivičnim delom i tim dokazima. On smatra da je to, sve vreme, ostajalo na nivou političkog a ne krivično-pravnog pitanja.

Nastasja Radović


Štampa   El. pošta