Ženska mirovna grupa feminističko - antimilitarističke orijentacije

Uvek neposlušne, i dalje na Ulicama...

Žene u crnom – 30 godina otpora

9. oktobra 1991. godine prvi put smo izašle na ulice Beograda – tada smo započele nenasilni otpor ratu i politici srpskog režima. Do sada smo organizovale oko 2 500 akcija na ulici. I dalje smo na ulicama...
Žene u crnom/ŽUC su aktivistička grupa i mreža feminističko-antimilitarističke orijentacije, koju čine žene, ali i muškarci različite generacijske i etničke pripadnosti, obrazovnog nivoa, socijalnog statusa, životnih stilova i seksualnih izbora.

Pročitajte više...

"Režim u Srbiji ne čuje, ali istina ne može biti izbrisana": Staša Zajović o suočavanju s prošlošću i kulturi sjećanja

Dok u Srbiji i dalje vodi borbu protiv poricanja zločina počinjenih devedesetih, Staša Zajović, osnivačica i predsjednica udruženja Žene u crnom, posjetila je danas memorijalni kompleks "Fočanska hair česma" na ulazu u Ustikolinu.

Zajović je, zajedno s grupom prijatelja porijeklom iz Foče, obišla spomen-kompleks posvećen više od 2.360 ubijenih stanovnika Foče, čija su imena ispisana na zidu dugom 34 metra.

Neki od njih bili su i najbliži članovi porodica prisutnih na ovom skromnom, ali potresnom okupljanju.

"Hvala vam što ste nam ukazali povjerenje da nas dovedete na ovo veličanstveno mjesto. Nadamo se da će ovaj ogroman doprinos kulturi pamćenja biti upisan u kolektivnu memoriju čovječanstva. Bilo bi više nego značajno da i zajednici u čije ime su počinjeni zločini, srpskoj zajednici, ovo posluži kao podsticaj i obaveza da povrate svoju ljudskost, onu koja im je oduzeta godinama", poručila je Zajović.

Ona je oštro progovorila o klimi nekažnjivosti i sistemskom poricanju zločina u Srbiji, navodeći da društvo koje negira vlastitu prošlost neminovno postaje plodno tlo za novo nasilje.

"Društvo koje se zasniva na poricanju onoga što se desilo u prošlosti, zločina počinjenih u naše ime, jeste društvo koje mora da se suoči s činjenicom da tolika količina potisnutih, zaboravljenih i nepriznatih zločina dovodi do nasilja u vlastitoj zajednici. Mi to zovemo, rat se vratio kući, dakle tamo gdje je i počeo. Za mene je više nego važno da mlade generacije koje su odrasle u potpunom neznanju i poricanju jednog dana shvate da se ne može graditi budućnost na skrivanju prošlosti niti na poricanju zločina. Možda u Srbiji sad dolazi, nadamo se, jedna nova generacija koja će shvatiti da je ta istina o zločinima jedno veliko ulaganje u pravedan mir na ovom prostoru. Generacije od kojih je bilo skrivano sve i u porodici i u školi i na nivou države teško da mogu odjedanput sve da prihvate, ali nadamo se da će se to desiti, zahvaljujući i mladima iz Novog Pazara koji hodaju po čitavoj zemlji pružajući ruku velikodušno i pokazujući koliko mogu da se prevazilaze sve granice, podjele i koliko nije važno nacionalna pripadnost nego je važno jedno zajedničko ulaganje u vrijednosti koje nas čine ljudskim bićima", kaže Zajović.

Borba za ljudskost

Ona je ukazala na činjenicu da je uništavanje ljudi drugačijeg imena devedesetih godina bio tek uvod u današnje urušavanje društvenih vrijednosti i sistematsko ponižavanje samih građana Srbije.

"To je jedna velika opomena za sve mlade generacije. Nama nije jednostavno da mladima kažemo da postoji jedan niz između onoga što se dešavalo, rušenja grada Vukovara i same nadstrešnice, dakle režim čiji predstavnici su učestvovali aktivno u ratovima 90-tih, sad se pokazalo da je zapravo uništavanje, proganjanje i ponižavanje ljudi iz vlastite zajednice neka logična posljedica, da njima ljudski životi ništa ne znače", kaže Zajović.

Ističe da se u obraćanju građanstvu države u kojoj žive pokušavaju da podstaknu empatiju i solidarnost.

"Ima u cijeloj Srbiji posebno u ovim nekim malim oazama, ali moram da kažem da onima kojima nema nikakve svrhe da se obraćamo jeste režim u Srbiji. Oni su odlučni da izbrišu sve zločine koji su počinjeni, ali žele da izbrišu i otpor zločinima, nas, koje smo svjedočile i pružale otpor koliko smo mogle", kaže Zajović.

Govoreći o motivaciji Žena u crnom, istakla da je riječ o borbi za vlastitu ljudskost, a ne samo za pravdu.

"Naša prva instanca su žrtve. Kad se posvećujemo njima, mi se posvećujemo sebi, to je bitno za naš opstanak i našu ljudsku egzistenciju", dodala je.

Prisjetila se i susreta s porodicama iz Gaze, s kojima Žene u crnom već više od godinu dana dijele poruke solidarnosti i empatije.

"To više nije samo pitanje brige za ovaj prostor, nego za cijelo čovječanstvo. Stvorile smo jednu novu planetu ljudskosti, zajednicu ljudi povezanih ne krvnim, nego moralnim srodstvom".

Fočanska hair česma kao opomena

Kompleks u Ustikolini, čija izgradnja se privodi kraju zahvaljujući donacijama Fočaka iz cijelog svijeta, nastaje kao trajni podsjetnik na razmjere zločina počinjenih u Foči. Tu se nalaze skulpture posvećene ubijenima, nestalima, ženama silovanim u ratu, ubijenoj djeci i vojnicima Armije RBiH. Posebno mjesto zauzima skulptura „Fočanska suza“, djelo Halima Komara, posvećena ženama Foče.

"U ovoj ili narednoj godini planiramo izgradnju spomen sobe, čime će projekat biti kompletiran. Za ovih nekoliko mjeseci posjetilo nas je na stotine ljudi, turista, svraćaju i iz Beograda, Novog Sada, čini se kao da uopšte ne znaju šta se dogodilo ovdje", priča Amir Borović, jedan od inicijatora izgradnje.

Iako su ovakva spomen obilježja trebala biti postavljena na autentičnim lokacijama poput hale "Partizan", mosta ili zloglasnog KPD-a u Foči, činjenica je da to lokalne vlasti u Foči ni do danas nisu dozvolile, čak ni najmanju ploču koja bi označila mjesta na kojima su se zločini dogodili.

Upravo taj podatak, u svjetlu riječi Staše Zajović, dodatno potvrđuje da je poricanje dio politike bliske režimu u Srbiju i ujedno produžetak nepravde.

Preuzeto sa Klix vijesti.