Uvek neposlušne, i dalje na Ulicama...
Žene u crnom – 30 godina otpora
9. oktobra 1991. godine prvi put smo izašle na ulice Beograda – tada smo započele nenasilni otpor ratu i politici srpskog režima. Do sada smo organizovale oko 2 500 akcija na ulici. I dalje smo na ulicama...
Žene u crnom/ŽUC su aktivistička grupa i mreža feminističko-antimilitarističke orijentacije, koju čine žene, ali i muškarci različite generacijske i etničke pripadnosti, obrazovnog nivoa, socijalnog statusa, životnih stilova i seksualnih izbora.
Stop ratu u Ukrajini!
Povodom rata u Ukrajini, Žene u crnom su organizovale stajanje u crnini i ćutanju, 26. jula 2023. godine u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu.
Na stajanju su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Stop ratu u Ukrajini! (na srpskom, engleskom, ukrajinskom i ruskom jeziku)
- Putin = ratni zločinac
- Vulin – Putinov agent, progoni Ruse u Beogradu – Dosta!
Na stajanju je učestvovalo oko 15 aktivistkinja i aktivista.
"Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici"
Beograd, 10. jul 2023.
Povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici, Žene u crnom su, na Trgu Republike u Beogradu, održale u crnini i ćutanju mirovnu akciju pod parolom “Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici” koja se sastojala iz sledećih elemenata:
- Instaliranja simboličkog/živog memorijala – nastavak izgradnje spomenika žrtvama srebreničkog genocida nakon što su odbijeni su naši višegodišnji zahtevi da se odobri izgradnja trajnog spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u Beogradu. Aktivisti/kinje su držali crno platno/crni flor - simbol bola i žalosti - sa natpisom 'Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici', kao i transparente: Solidarnost – Srebrenica – Žene u crnom“ i Odgovornost.
Ženski sud: feministički pristup pravdi – slučaj Foča
Ženski sud - prostor za svedočenja žena o iskustvu nepravdi pretrpljenih tokom rata i u miru – umjesto objekata nepravdi i nasilja, žene postaju subjekti pravde.
Ženski sud – feministički pristup pravdi – čini vidljivim kontinuitet nepravdi i nasilja nad ženama, i u ratu i u miru, i u privatnoj i u javnoj sferi; obelodanjuje isprepletenost i međusobnu povezanost svih vidova nasilja (rodnog, etničkog, socio-ekonomskog, militarističkog, političkog, itd.) i njegovog uticaja na žene; čini vidljivim kontinuirani otpor žena ratu, seksizmu, militarizmu, nacionalizmu.
Stop silovanju u ratu!
Povodom 19. juna – Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu, Žene u crnom, Autonomni ženski centar i Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, organizovali su protest u crnini i ćutanju Pamtimo žene silovane u ratu – pamtimo žene Foče, 19. juna 2023. godine od 13h do 14h, na Trgu Republike u Beogradu.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Pamtimo žene silovane u ratu
- Silovanje u ratu je ratni zločin
- Pamtimo žene Foče
- juni – Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu
- Država Srbija ne priznaje ratni zločin silovanja – Priznajte!
Sve za mir, zdravlje i znanje, ništa za naoružanje
Žene u crnom su organizovale antimilitarističko-feminističku akciju 7. juna 2023. godine u Knez Mihailovoj (kod Ruskog cara) od 16:00-16:30. Akcija je organizovana u okviru Međunarodne nedelje akcija protiv malokalibarskog naoružanja (International Action Network on Small Arms/IANS.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Sve za mir, zdravlje i znanje, ništa za naoružanje
- Stop nasilju
- Stop oružju
- Žene u crnom protiv militarizma
Stop ubijanju žena!
Povodom 18. maja – Dana sećanja na žene žrtve nasilja, Žene u crnom i Autonomni ženski centar su organizovale stajanje u crnini i ćutanju ispred Narodne Skupštine Republike Srbije.
Na protestu su bili istaknuti inicijali ubijenih žena, godine njihove starosti i mesto stanovanja.
Takođe, bili si istaknuti i transparenti:
- Stop ubijanju žena
- TražimoOdgovore
- Infografik koji pokazuje neadekvatno postupanje institucija u slučaju ubistva žene u Pirotu
O zločinu poricanja zločina
U Zrenjaninu promovisana knjiga Radeta Radovanovića Smeh pod vešalima
“Knjiga je prećutana od mejnstima. Uporno se neguje poricanje toga što se desilo. Očekivali smo da se rana otvori i javnost sučeli sa činjenicama. Uvek se govori o srpskim žrtvama. Nigde u javnim nastupima nema reči o drugim žrtvama. Kada su otkrivene hladnjače u Batajnici, to je brzo zatrpano. Ne govori se koliko je cucli i svesaka sa domaćim zadacima nađeno u Batajnici, o deci koja su pobijena u kafiću Panda. Ovde se govori o zločinu poricanja zločina. I to je krajnja tačka koju je ova država prošla. Samo mi postojimo. Samo naša država postoji. Samo naše zrtve postoje. To samozaljublje, a neviđenje tuđih žrtava je čista patologija”, rekao je Dragan Stojković izdavač knjiige (Most art Jugoslavija, Zemun) Radeta Radovanovića “Smeh pod vešalima”, na promociji u Zrenjaninu.
Stop rasizmu!
Povodom 21. marta – Međunarodnog dana pobede nad fašizmom, Žene u crnom u saradnji sa Ženskom romskom mrežom su organizovale protest 21. marta 2023. godine, u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Jedna rasa – ljudska rasa
- 21. mart – Dan pobede nad fašizmom
- Šapić = rasista!
- Šapić = ostavka!
- Rasizam je srce Srbije
- Stop rasizmu
- Stop rasizmu nad Romima i Romkinjama – solidarnost i odgovornost (na srpskom i romskom jeziku)
Pamtimo zločin u Štrpcima
Povodom 30. godina od zločina u Štrpcima, Žene u crnom su 27.02.2023. godine u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, organizovale stajanje u crnini i ćutanju.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- 02.1993. pripadnici srpske paravojne formacije „osvetnici“ iz voza na pruzi Beograd - Bar su otelu putnike bošnjačke nacionalnosti
- Odavde je krenuo voz smrti 671
- Voz je stao u 15:48h
- Oteti i ubijeni
- Imena žrtava
- 30 godina od zločina u Štrpcima
Ženska mirovna agenda 2023.
Ženska mirovna agenda za 2023. godinu predstavlja antiratne aktivistkinje koje su svojim delovanjem ostavile neizbrisiv trag u borbi protiv rata, nacionalizma, militarizma. U skladu sa etičkim principom Žena u crnom Ne u naše ime one su pružale javni, jasni i glasni nenasilni otpor režimu u Srbiji koji je vršio agresije i vodio ratove u naše ime, a nakon ratova nastavile su da iskazuju otpor svima oni- ma koji poriču, umanjuju, relativizuju ili glorifikuju zločine počinjene u naše ime. Ženska mirovna agenda za 2023. odaje priznanje hrabrim antiratnim aktivistki- njama/braniteljkama ljudskih prava koje su svojom aktivističkom strašću, gra- đanskom hrabrošću, profesionalnim i umetničkim angažmanom dale ogroman doprinos suočavanju s prošlošću i kulturi ljudskih prava. Antiratne aktivistkinje predstavljene u ovoj agendi delovale su unutar Mreže Žena u crnom u Srbiji ili su blisko sarađivale sa ŽUC-om. I pored toga što su bile neprestano izložene pro- gonima, napadima, pretnjama, rizicima nisu odustale od borbe, nisu prestale da uznemiravaju vlast i javnost pitanjima o odgovornosti za zlodela u prošlosti i za to su često platile najvišu moguću cenu.
Preuzmite celu agendu ovde.
Pamtimo zločin u Vraniću
Povodom 76 godišnjice zločina u Vraniću, gde su u Drugom svetskom ratu, u noći između 20. i 21. decembra 1943. godine fašističke četničke formacije ubile 68 stanovnika/ca sela Vranić, najvećim delom porodice pripadnika/ca Pantić, Žene u crnom i Savez antifašista Srbije prisustvovali su istorijskom času u lokalnom Centru kulture zajedno sa meštanima, kao i Spomen sobi u kući porodice Pantić.
Šta da se radi?
Ovaj diskusioni kružok održan je 28. i 29. novembar 2022. godine u Beogradu, u prostorijama Žena u crnom. Od oktobra 2020. godine održana su tri susreta/diskusiona kružoka 'Šta da se radi?' – sva tri su održana u Kući slobodne misli u Kavču kod Kotora. Na susretima su učestvovali/e: aktivisti/kinje organizacija civilnog društva, medija, političke scene, nezavisnih intelektualaca iz Crne Gore, Srbije i Hrvatske. Na četvrtom susretu učestvovale su 33 osobe iz: Crne Gore (Podgorica, Kotor, Pljevlja, Herceg Novi, Cetinje), Srbije (Beograd, Bajina Bašta, Novi Pazar, Priboj), Hrvatska (Osijek, Zagreb) i gošća iz Torina.
Latinka Perović (1933-2022)
In memoriam
Odlazak Latinke Perović ostavio je veliku prazninu i označio simbolički kraj jedne epohe. Njena je biografija poznata, ali iz nje ovom prigodom valja spomenuti dva momenta. Prvo, ona je pripadala generaciji državno-partijskih funkcionera koja je otvarala perspektivu demokratizacije Jugoslavije, zalažući se za uspostavljanje demokratskog i pluralističkog socijalizma, da bi 1972. bila eliminirana s političke scene. „Sječom liberala“ 1972. – konzervativnom birokratskom kontrarevolucijom – umrli su i Jugoslavija i socijalizam (samo što su to tek malobrojni mogli prepoznati), a Srbija je krenula na put koji je svoje neljudsko lice otkrio kasnih 80-ih i 90-ih godina. Na tom putu ona i danas glavinja, bez odviše šansi za odmak od sve dubljeg moralnog i svakog drugog propadanja.
Stop ubijanju žena!
Povodom Dana borbe protiv femicida – 6. decembra, Žene u crnom, Autonomni ženski centar i Dah teatar organizovale su mirovnu akciju Stop ubijanju žena, na Trgu Republike u Beogradu, 6. decembra 2022. godine.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- 6. decembar – Dan sećanja na ubijene žene
- Stop ubijanju žena
- Nijedna manje
- Ženski životi su važni
- U Srbiji su od 2010. do danas ubijene 374 žene
- Femicid je ubijanje žena zato što su žene
- Femicid je ubijanje žena od strane muškaraca iz mržnje, prezira, zadovoljstva ili osećaja vlasništva nad ženama, odnosno seksizma
- Femicid je ubijanje žena od strane muškaraca zato što su žene
- Stop femicidu
- Žene, život, sloboda (na srpskom, engleskom i farsi jeziku)
- Stop teroru u Iranu (na srpskom, engleskom i farsi jeziku)
- Solidarnost sa građanskim otporom u Iranu (na srpskom, engleskom i farsi jeziku)
- Solidarnost sa sestrama u Avganistanu (na srpskom, engleskom i paštu jeziku)
- Stop silovanju žena u Ukrajini (na srpskom, ruskom i engleskom jeziku)
- Solidarnost sa ženama: Sirije, Jemena, Konga, Mjanmara, Kurdistana, Turske... (na srpskom i engleskom jeziku)
Nijedan čovek više, nijedan dinar više za Putinovu vojsku!
Povodom 1. decembra – Međunarodnog dana zatočenika/ca savesti za mir, Žene u crnom su organizovale protest, 01. decembra 2022. godine od 13h do 13:30h u Knez Mihailovoj ulici ispred Ruskog cara.
Na protest su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Žene u crnom protiv militarizma
- Podržavamo ruske dezertere/We support Russian’s war deserters
- Support international prisoners for peace day i na ruskom
- Međunarodni dan zatočenika/ca savesti za mir
- Dajte politički azil dezerterima/We demand political asylum for deserters
- Nijedan čovek više, nijedan dinar više za Putinovu vojsku i na ruskom