Uvek neposlušne, i dalje na Ulicama...
Žene u crnom – 30 godina otpora
9. oktobra 1991. godine prvi put smo izašle na ulice Beograda – tada smo započele nenasilni otpor ratu i politici srpskog režima. Do sada smo organizovale oko 2 500 akcija na ulici. I dalje smo na ulicama...
Žene u crnom/ŽUC su aktivistička grupa i mreža feminističko-antimilitarističke orijentacije, koju čine žene, ali i muškarci različite generacijske i etničke pripadnosti, obrazovnog nivoa, socijalnog statusa, životnih stilova i seksualnih izbora.
Stop ratu u Ukrajini – 27.07.2022.
Žene u crnom su 27. jula 2022. godine, u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu organizovale stajanje u crnini i ćutanju, povodom rata u Ukrajini.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Stop ratu u Ukrajini (na srpskom, engleskom, ruskom, beloruskom i ukrajinskom jeziku)
- Žene u crnom protiv rata
- Putina u Hag
- Putin = ratni zločinac
Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici
Žene u crnom su 10. jula 2022. godine, na 27. godišnjicu genocida u Srebrenici, na Trgu Republike u Beogradu, održale protest pod parolom “Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici”.
U crnini i ćutanju izvedena scenska akcija “Srebrenica – ime genocida” koja se sastojala iz sledećih elemenata:
Stop ratu u Ukrajini!
Povodom rata u Ukrajini, Žene u crnom su organizovale protest u crnini i ćutanju, 29. juna 2022. godine, ispred Ruskog cara, u Knez Mihailovoj ulici.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Stop ratu u Ukrajini (na ukrajinskom, ruskom, beloruskom i srpskom jeziku)
- Žene u crnom protiv rata
- Putin – ratni zločinac
- Putina u Hag
Solidarnost sa ženama u SAD-a
Žene u crnom i Autonomni ženski centar su organizovali protest Stop zabrani abortusa u SAD-a, 05. jula 2022. godine, ispred Ruskog cara, u Knez Mihailovoj ulici.
Na protestu su bile istaknute sledeće parole, ispisane na srpskom i engleskom jeziku:
- Moje telo - moja autonomija/My body – my autonomy
- Abortus je ljudsko pravo/Abortion is human rights
- Ilegalni abortus – legalna smrt žena/Ilegal abortion – the legal death of a woman
- Solidarnost sa ženama u SAD/Solidarity with women in USA
- Amerikanke, niste same/Women from USA, you are not alone
- Abortirajmo Vrhovni sud/Abort Supreme Court
- Nećemo nazad/We want back
- Sve smo abortirale
- Ja ću abortirati, nikog neću pitati
- Dole crkva, dole Bog, dalje od tela mog
Kontinuitet radikalskog fašizma
Četvrt veka od izbacivanja zemunskih Hrvata porodice Barbalić
U petak 1. jula 2022. godine Žene u crnom i Inicijativa mladih za ljudska prava uz podršku Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji organizovali su protestno stajanje od 12:00 do 12:30 ispred zgrade opštine Zemun kada je pre četvrt veka (1997) otet stan porodici zemunskih Hrvata porodici Barbalić.
Protest su ometali članovi Srpske radikalne stranke, koji su vređali i pretili okupljenim aktivistkinjama i aktivistima.
Policiji:
Branite ustaše!
Ti ćeš opet da završiš na ulici gde si i bio ranije.
Ženama:
Zabranićemo sve nevladine organizacije, a vas ćemo da zgazimo.
Okliznućete se na bananu. Ima tu na pijaci mnogo banana. (Vjerica Radeta)
Profuknjače!
A ti nisi našao šta da jebeš, pa si sa ovima.
Vidi pedera!
Staši Zajović:
Ti si najružnija žena, šteta što te majka nije abortirala.
Srebrenica – Pamtimo!
Kratak pregled aktivnosti Žena u crnom u vezi sa genocidom
Genocid u Srebrenici je najveći ratni zločin počinjen nakon Drugog svetskog rata u Evropi. Režim S. Miloševića omogućio je izvršenje genocida, pružanjem celokupne političke, vojne i finansijske pomoći Vojsci Republike Srpske. Genocid u Srebrenici je paradigma svih srpskih zločina - zločina počinjenih u naše ime.
U okviru aktivnosti Žena u crnom u vezi sa suočavanjem s prošlošću, obeležavanje genocida u Srebrenici predstavlja jednu od najvažnijih političkih, moralnih i emotivnih činova.
Ova aktivnost ima mnoštvo segmenata, koje možete pročitati na sledećem linku Kratak pregled aktivnosti
Srebrenica – paradigma srpskih zločina
Obeležavanje genocida u Srebrenici predstavlja jedan od najvažnijih političkih, moralnih i emotivnih činova Žena u crnom. Ulične akcije, stajanje u zanemelosti i crnini na javnim mestima i estetizovani performansi predstavljaju činove kojima aktivistkinje i aktivisti potvrđuju da su ubijeni ostavili najdublji i neizbrisiv trag u njihovim životima, ali istovremeno simbolizuju saosećanje i preuzimanje odgovornosti, iako nisu odgovorne/i, nepristajanje na ćutanje o zločinu, već prihvatanje istine i suočavanje sa njom. Svakom akcijom se od svih građana i države zahteva da učine to isto, iskažu dostojno poštovanje prema žrtvama genocida, priznaju istinu i suoče se sa njom.
Ko seje strah žanje ropsku poslušnost
Uz knjigu Hajke, psovke i ostalo. Dosije o napadima na Žene u crnom (ur. Staša Zajović i Tamara Spaić), Žene u crnom, Beograd 2022.
Većina bi volela da živi u društvu u kome su delioci pravde naklonjeniji žrtavama a ne nasilnicima.
Ipak, tek mali broj ljudi je spreman da se bilo čega odrekne zaradi stvaranja takvog društva.
Upravo se u tom neskladu zli ljudi bolje snalaze od drugih te je otuda i čista lenjost i konformizam većine dovoljan da jedno društvo počne da propada.
No, to je lekcija kojoj nas jednopartijski sistem nije učio.
Pamtimo žene Foče
Povodom 19. juna – Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu, Žene u crnom i Autonomni ženski centar organizovale su stajanje u crnini i ćutanju Pamtimo žene Foče, na Trgu Republike u Beogradu, 17. juna 2022. godine.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- 19. jun – Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu
- Pamtimo žene Foče
- Pamtimo žene silovane u ratu
Ta predivna ishabana riječ - solidarnost - NORMALIZUJ
5 minuta sa Borisom Pavelićem - Novi Magazin, intervju s Julijanom Mojsilovic
Nijedna manje!
Povodom 18. maja – Dana sećanja na žene žrtve nasilja, Autonomni ženski centar i Žene u crnom su organizovale protest Ni jedna žena manje.
Protest je organizovan u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, 18. maja 2022. godine.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Nijedna žena manje
- 18. maj – Dan sećanja na žene žrtve nasilja
- Reagujmo dok ne bude kasno
U protestu je učestvovalo desetak aktivistkinja i aktivista.
Protest je prošao uz policijsko obezbeđenje i bio je medijski propraćen.
Žrtva porodičnog nasilja: 'Slavim što sam živa' - Slobodna Evropa
Povodom Dana sećanja na žene žrtve: Ulična akcija u centru Beograda „Nijedna žena manje“ - Danas