Ženska mirovna grupa feminističko - antimilitarističke orijentacije

Žene u crnom mraku



Međunarodni dan borbe protiv fašizma, godišnjica Kristalne noći, obeležen je pretećim verbalnim napadom na Trgu Republike: nekoliko huligana znakovito je vređalo Žene u crnom i druge pripadnike nevladinih organizacija koji su stajanjem i antifašističkim parolama obeležavali ovaj dan. Naizgled ništa novo, od oktobra 1991. godine i prvog stajanja kojim su Žene u crnom izrazile protest protiv rata u Hrvatskoj opšte mesto bilo je vređanje učesnica i učesnika protesta. Optuživani su da su "Tuđmanovi", "krivi za sankcije", upozoravani su da "ovo nije Hrvatska". Žene u crnom su, pak, "išle linijom pasivnog otpora, u želji da senzibiliziraju što više ljudi protiv nasilja i rata", zapisao je Slobodan Šnajder.

Vremena su se promenila, rata više nema, ali nekome kao da nedostaje; odrastaju generacije odgajane u duhu Vučelić-milanovićevskog poimanja patriotizma i društvenih vrednosti. Huligani su poručivali da je "ženama najbolje u Srbiji, jer mogu da čiste kuću i brinu o mužu", da se oni bore za palestinska prava, protiv Jevreja, klicali su "Hajl Hitler", a sa jednog mobilnog telefona Dan borbe protiv fašizma začinila je poznata melodija "Lili Marlen". Uprkos poznatom rezultatu fudbalskog derbija, došlo je do svojevrsnog bratimljenja "delija" i "grobara" - viđeni su crno -beli i crveno -beli šalovi. Glavno obeležje kontramitingaša, međutim, bila je majica sa likom Radovana Karadžića.

Konfuzija u glavama mladih ljudi, sklonost ka nasilju, vaspitna zapuštenost, patrijarhalni mentalni sklop i manifestacija opasne svesti o uobičajenoj nekažnjivosti ovakvih postupaka.

Fašizam i ksenofobija, položaj žena i manjina bili su i tema tribine u Centru za kulturnu dekontaminaciju. Ponovljene su ocene o ugroženosti romske populacije, konstantnom prisustvu antijevrejskog raspoloženja, a država, rečeno je, nije učinila ništa na donosenju antidiskriminatorskog zakona i zaštiti žena žrtava zlostavljanja u porodici. Policijska tortura je i dalje naša svakidašnjica, a pogodniji za iživljavanje tradicionalno su pripadnici manjinskih zajednica.

Incident na Trgu Republike dokaz je žalosnog, ali i opasnog kontinuiteta i ukazuje na to da je moderna Srbija koja uvažava pravo na različitost, po svemu sudeći, u manjini. Ovakve pojave dospevaju u medije tek kada poprime velike razmere i tada uglavnom ne izazivaju zabrinutost javnosti. Poruka, pak, iz neoprostivog ćutanja vlasti je da če potrajati flert sa desnicom i parohijalnom Srbijom.

Šumski i gradski odmetnici, idoli mladih, dakle, ne treba da brinu.

Objavljeno u listu “Danas”, 11. novembra 2002.



Štampa   El. pošta