Uvodničarka: Merima Omeragić
Moderatorka: Azra Šeta-Hadžić
14. septembar 2022. godine
Knjiga Dubravke Ugrešić „Brnjica za vještice“ (Multimedijalni institut, Zagreb, 2021), nastala je iz dvomesečnog rada-intervjua koji je sa Ugrešić napravila Merima Omeragić, doktorantkinja na beogradskom Filološkom fakultetu. Omeragić-koja živi i danas u Sarajevu, ispričala je kako je izgledala saradnja sa Dubravkom Ugrešić dok su radile na intervjuu. „Predrasuda je da je Dubravka Ugrešić teška za saradnju i da ne želi da sarašuje sa našim ljudima“, rekla je na početku razgovora Merima Omeragić. Napomenula je da je već poznavala delo Ugrešićeve-magistrirala je radom koji se bavio jednim od njenih romana. Omeragić je naglasila da knjiga-intervju Dubravke Ugrešić pokazuje, između ostalog, koliko je važan a koliko nedostaje transgeneracijski dijalog i da su feministkinje iz 70-tih godina „naše istinske prethodnice sa kojima možemo da stupimo u dijalog“. Ona jeizdvojila Ugrešićkinu „Kulturu laži“ kao „najsnažniju knjigu o nama i ratovima“ , ističući „epistemološku raskoš i znanje“ autorke.
Azra Šeta-Hadžić je podsetila na slavu koju je Dubravka Ugrešić pre oko 40 godina stekla romanom „Štefica Cvek u raljama života“, što je nije poštedelo progona koji je doživela početkom 90-tih u Hrvatskoj. Omeragić je primetila da, bez obzira što je napustila zemlju „ona nikad nije otišla odavde“. „“Brnjica“ je za mene rekapitulacija života i rada Dubravke Ugrešić. Za mene je ona i pokušaj da Dubravku Ugrešić vratim tamo gdje ona pripada. Ona se sada nalazi u srednjeevropskoj književnosti, a Njujork tajms je uvršćuje među kandidatkinje za Nobelovu nagradu za književnost, Htjela sam da je vratim ovdje , da je integrišem u ovaj prostor“, rekla je još Omeragić. Ona smatra da Ugrešićka sebe vidi kao postjugoslovensku i transnacionalnu književnicu.
U daljem toku razgovora, podsetilo se na vreme kada je Ugrešić sa još nekoliko hrvatskih pobunjenica (Iveković, Kaloper, Drakulić, Kesić, Lovrić, Furlan), „hrvatskih vještica“, bilo izloženo velikom pritisku-institucionalnom i medijskom progonu jer nisu podržale hrvatsku zvaničnu politiku u vreme raspada SFRJ.
Merima Omeragić se na pitanje moderatorke, podsetila svojih ratnih dečijih iskustava u Sarajevu pod opsadom, kada je već u četvrtoj godini naučla da čita i piše.
