Ženska mirovna grupa feminističko - antimilitarističke orijentacije

Osnovni sud u Ivanjici - 18. oktobar 2022.

Nastavak dokaznog postupka u predmetu Republika Srbija (Osnovno javno tužilaštvo u Čačku, Odeljenje Tužilaštva u Ivanjici) protiv rukovodilaca Namenske „Milan Blagojević“ u Lučanima, Vladimira Lončarevića i Tome Stojića

Svedok Zoran Jarić i veštak Miloš Vukadinović, izneli su niz nepravilnosti i nedostataka koji su postojali u momentu nesreće i stradanja Milomira Milivojevića i Milojka Ignjatovića, ali su tvrdili da se one ne mogu smatrati njenim uzrocima.

U nastavku dokaznog postupka svedočio je Zoran Jarić, penzionisani pukovnik VS, koji je radio u Ministarstvu odbrane u sektoru za ubojna sredstva, član Nadzornog odbora u Namenskoj MB, u vreme kada se dogodila nesereća u kojoj su smrtno nastradali Milomir Milivojević i Milojko Ignjatović. Svedok je, pošto se obratio oštećenima i izrazio im svoje saučešće, izjavio da je „intenzivno učestvovao u svim radnjama koje su se dešavale u vezi sa događajem“. Dodao je da je upravo on naredio da se, u svrhu ispitivanja okolnosti nesreće, formira posebna komisija u okviru fabrike.

Komisiju je, kako je naglasio, formirao od stručnjaka iz Ministarstva odbrane, ali je Ministarstvo vremenski ograničilo njen rad. Iako je cilj rada ove komisije bio da se utvrdi uzrok nesreće, to se nije postiglo, ali je iznet niz mogućnosti i razloga za izazivanje nesreće. S obzirom na profesionalni dignitet članova Komisije, zahtevano je da se uzme u obzir mišljenje svakog njenog člana, ponaosob. „Birao sam ih da budu iz svih oblasti i da budu daleko najbolji“, tvrdio je Jarić.

On je dalje, opisujući rad Komisije, rekao da se ona „prvenstveno bavila dokumentima“ odnosno propisima jer sem jednog radnika (oštećenog Marka Mitrovića), nema drugih neposrednih svedoka nesreće. Utvrđeno je, rekao je svedok, da je postojala „neusklađenost dokumenata sa važećim ličnim propisima“, ali da Komisija nije utvrdila u kolikoj meri je to doprinelo incidentu: „Komisija smatra da ta neusklađenost nije doprinela da dođe do nesreće“.

Svedok Jarić je u unakrsnom ispitivanju, rekao da je Nadzorni odbor dobijao korektne izveštaje od optuženog Tome Stojića, da se u zaštitu na radu ulagalo oko 40 miliona dinara godišnje, a 2017. godine 160 miliona, kao i da je jedan deo tih sredstava utrošen pre nesreće u julu te godine...

Iako je Komisija u svom izveštaju upotrebu kartonskih burića navela kao „nedostatak“, kasnije je, kada joj je predočen Standard Ministarstva odbrane po kojem se „nedvosmisleno“, kako je naveo svedok, dopušta upotreba takvih burića, bila u obavezi da prihvati stav MO. Kasnije su im, rekao je dalje, bili predočeni i sertifikati izdati od nemačke firme Bauman i Instituta u Vinči. Naveo je da je Komisiji bilo poznato da postoji Naredba iz 2015. o postupanju sa dvobaznim barutima, ali i to da od Komisije nije traženo da se bavi zaštitnom opremom, te da je, prema njegovom neposrednom uvidu sutradan posle nesreće, u magacinu E03, bilo neoštećenih neonskih sijalica, da su drvene police bile čitave, a da je on-na osnovu toga, zaključio da je protivpožarni sistem funkcionisao...

U daljem toku ispitivanja, svedok je na pitanja Zamenika tužioca Dobrivoja Milutinovića i advokata oštećenog Marka Mitrovića, Vladimira Todorića, „priznao“ da je Komisija koju je on ustanovio, pronašla niz nepravilnosti i nedostatak, posebno u domenu zaštite na radu i zaštite od požara, ali da to, prema stavu Komisije, nije uticalo na uzrok nesreće. Jarić je, između ostalog, naveo i da je pronađeno da se „nešto nije uklapalo u vezi sa sertifikatima i atestima za elektrovozilo“ odnosno da ona nisu atestirana u određenom roku, da preminuli Ignjatović i Milivojević godinu dana nisu bili na lekarskom pregledu, da je informaciju da je u magacinu bilo tačno dozvoljenih 450 kg baruta saznao na osnovu slobodne procene nadležnih, da je Komisiji od strane rukovodstva fabrike rečeno da su procedure za dobijanje neophodnih dozvola za upotrebu magacina E03 pokrenute, ali da do nesreće nisu pribavljene-kao i da je moguće privremeno koristiti magacin i bez dozvola...

Svedok se povremeno žalio na okolnosti nesreće o kojoj, kako je rekao, nije bilo neposrednih svedoka, dodajući da „Komisija nije policija“ i da je smisao delovanja te Komisije bio, iako nije uspela da utvrdi uzrok nesreće, to da se nešto slično više nikad ne ponovi... Svi naši propisi su ispisani krvlju naših radnika“, zaključio je svedok Zoran Jarić.

Nakon ovog svedoka, ispitivan je sudski veštak Miloš Vukadinović koji je na mesto nesreće, takođe, stigao tek sutradan. Vukadinović je, na početku procedure, a povodom primedbe advokata odbrane da bi ispitivanju Vukadinovića trebalo da prisustvuje i drugi veštak, Julije Cinkler, rekao: „Poštujem zakon, sprovodim zakon...Radim u MUP-u...“ Sudija Ljubiša Tomićević kao i zamenik tužioca Milutinović i V. Todorić, advokat oštećenog Mitrovića, insistirali su da to nije zakonito.

Veštaka Vukadinovića su ispitivala i dva stručna savetnika odbrane. Tako ga je Vladimir Kapor pitao o ponašanju etil-acetata u gotovom barutu, ali je to pitanje označeno kao sugestivno, pa je nastavljeno pitanjima u vezi sa preciziranjem mesta izbijanja požara, a veštak je insistirao na tome da „nije dorečena definicija o centru izbijanja požara“, te da je on prema zahtevu VOT Čačak trebalo da se bavi samo mehanizmom nastanka požara i uzrokom požara. „Od mene se nije očekivalo da se bavim kompetentnošću ljudi u fabrici, Ponavljam nisam se bavio procedurom EU-ATEC direktno, već Pravilnikom “, rekao je Vukadinović.

Ispitivan o razlici između požara, eksplozije i gasne eksplozije kao mogućih uzroka smrti, svedok je rekao da je: „Uzrok sagorevanja i kod požara i kod gasne eksplozije isti – ako je burno sagorevanje koristi se termin gasna eksplozija. Prema mehanizmu sagorevanja-požar i gasna eksplozija su, u ovom slučaju, isti“. Rekao je i to da se smesa zapaljivih materija i vazduha koja stvara nadpritisak širi „u svim pravcima, nema usmereno već opše dejstvo“, đto je ,kako je rekao veštak Vukadinović, bio slučaj i kod nesreće u MB Namenskoj.

Ovaj svedok je rekao i to da kućište elektovozila gde se nalazi baterija nije bilo hermetički zatvoreno, te da je došlo do curenja sumporne kiseline na asfalt-egzotermne hemijske reakcije i karbonizacije i oslobađanja velike količine energije i to mesto je obeleženo belim tragom i smatra se mestom početka požara koji se onda preneo i proširio. Na pitanje okrivljenog Vladimira Lončarevića kako zna da je u barutu bilo rastvarača ako ih ima u vrlo malim količinama, veštak je odgovorio: “Zaključio sam po posledicama“.

U nastavku ispitivanja veštak Vukadinović je rekao da ne zna da li je egzotermna hemijska reakcija uzrok požara...

Oštećeni Milovan Milivojević je izjavio da osporava ovo veštačenje u delu u kojem se tvrdi da je curenje baterije elektovozila uzrok požara.

Pretres je prekinut i nastavak je zakazan za 08. novembar 2022. godine.

Nastasja Radović


Štampa   El. pošta