Ženska mirovna grupa feminističko - antimilitarističke orijentacije

Pamtimo antiratni otpor - Vera Vebel Tatić i Centar za antiratnu akciju Ada

Vera Vebel Tatić i Centar za antiratnu akciju Ada
Navršava se trideset godina antiratnog otpora u Srbiji (1991.-2021.) i tim povodom želimo da podsetimo i obeležimo važne činove i datume iz istorije antiratnog otpora u Srbiji, da u alternativnu istoriju upišemo prakse, inicijative i činove koji su prećutani, potisnuti ili marginalizovani. Publikacijom „Pamtimo antiratni otpor - Vera Vebel Tatić i Centar za antiratnu akciju Ada” želimo jednim delom da ispravimo tu nepravdu, a pre svega da čuvamo u trajnom sećanju antiratni otpor u Adi i Potisju i da osvetlimo istorijski značaj tog otpora. Želimo ne samo da učinimo vidljivim delovanje antiratnih aktivistkinja i aktivista u Adi i Potisju, već da slavimo veličanstvene poduhvate zajednice hrabrih, odgovornih i solidarnih građanki i građana, njihovo herojsko nenasilno delovanje koje je podrazumevalo ogromni rizik u najtežim vremenima.

Ova publikacija je čin odavanje priznanja Veri Vebel Tatić (1943.-2020.), osnivačici i liderki Centra za antiratnu akciju – ogranak Ada. Međutim, to je i konkretan odgovor na dominantne nacionalističko-militarističke narative o Devedesetim, koji utiču na to da je građanstvo u Srbiji (što se posebno odnosi na mlade generacije) žrtva sistematskog prećutkivanja i falsifikovanja nedavne prošlosti. Naime, na delu je prećutkivanje zločinačke prošlosti, uz slavljenje rata, ratnih zločina i zločinaca u Srbiji.

pročitaj više...

Vladimir Živković

23. septembra 1991. tenkista Vladimir Živković je dovezao tenk ispred Savezne skupštine u Beogradu. Ovaj prisilno mobilisani rezervista iz Valjeva je tenk parkirao pred Skupštinom u znak protesta protiv ratnih zbivanja na teritoriji bivše Jugoslavije. Mobilizacijom je Živković bio raspoređen na granični prelaz kod Šida odakle se sastav Jugoslovenske narodne armije upućivao dalje, ka Vukovaru. Živković je bio uhapšen od strane vojne policije kao dezerter i bio osuđen jednogodišnjom kaznom zatvora, dok su ga režimski kontrolisani mediji proglašavali "psihički labilnim". I pored velikih pritisaka od strane republičkih vlasti, odziv na mobilizaciju u Srbiji je bio 50%, dok je u Beogradu iznosio svega 15%.

Tenk ispred SkupštineDa raspravljamo?

Miroslav Milenković, 20. septembar 1991.

Mobilisani rezervista Miroslav Milenković, rođen 1951. Otac dvoje dece, građanski radnik iz Gornjeg Milanovca, izvršio je samoubistvo.

Nije mogao da izdrži maltretiranje majora JNA Marka Stupića. Između Tovarnika (Hrvatska) i Šida (Vojvodina) morao je da se opredeli: da će stupiti među "izdajnike", koji odbijaju da idu u rat, ili među "prave" Srbe, koji su bili u drugom, mnogo manjem stroju. Milenković je stao između ta dva stroja i ispalio sebi metak u glavu...

Antiratni pokret Beograda, u znak sećanja na ovaj događaj izdao je knjigu epitafa "Grobnica za Miroslava Milenkovića".