Žene u crnom – 30 godina otpora
9. oktobra 1991. godine prvi put smo izašle na ulice Beograda – tada smo započele nenasilni otpor ratu i politici srpskog režima. Do sada smo organizovale oko 2 500 akcija na ulici. I dalje smo na ulicama...
Žene u crnom/ŽUC su aktivistička grupa i mreža feminističko-antimilitarističke orijentacije, koju čine žene, ali i muškarci različite generacijske i etničke pripadnosti, obrazovnog nivoa, socijalnog statusa, životnih stilova i seksualnih izbora.
Povodom rata na Bliskom Istoku, Žene u crnom su organizovale stajanje u crnini i ćutanju Stop ratu na Bliskom Istoku, 17. oktobra 2023. u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu.
Na stajanju su bili istaknuti sledeći transparenti na srpskom, engleskom, hebrejskom i arapskom jeziku:
Na protestu je učestvovalo petnaestak aktivistkinja i aktivista. Protest je bio medijski propraćen, a prošao je uz policijsko obezbeđenje.
Povogodom godišnjice ubistva dvojice gardista u vojnom objektu Karaš u Topčideru (05.10.2004.), Žene u crnom su organizovale dva protesta u crnini i ćutanju.
Tom prilikom izvedena je scenska akcija: solju je ispisan datum ubistva 05.10.2004., kao i datum obeležavanja godišnjice 04.10.2023.
Žene u crnom pozivaju na stajanje u crnini i ćutanju 17.10.2023. godine, u 13h, u Knez Mihailovoj ulici (preko puta Ruskog cara), povodom rata na Bliskom Istoku.
Stop ratu na Bliskom Istoku!
Solidarnost sa mirovnim pokretom u Izraelu i Palestini.
Stop teroru izraelske vojske!
Stop teroru Hamasa!
Pridružite nam se!
Povodom 21. septembra, Svetskog dana mira, Žene u crnom su organizovale stajanje u crnini i ćutanju. Stajanje je organizovano u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, 20.09.2023. godine.
Na stajanju su bili istaknuti sledeći transparenti:
U stajanju je učestvovalo desetak aktivistkinja i aktivista.
Povodom rata u Ukrajini, Žene u crnom su organizovale stajanje u crnini i ćutanju, 26. jula 2023. godine u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu.
Na stajanju su bili istaknuti sledeći transparenti:
Na stajanju je učestvovalo oko 15 aktivistkinja i aktivista.
Beograd, 10. jul 2023.
Povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici, Žene u crnom su, na Trgu Republike u Beogradu, održale u crnini i ćutanju mirovnu akciju pod parolom “Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici” koja se sastojala iz sledećih elemenata:
Ženski sud - prostor za svedočenja žena o iskustvu nepravdi pretrpljenih tokom rata i u miru – umjesto objekata nepravdi i nasilja, žene postaju subjekti pravde.
Ženski sud – feministički pristup pravdi – čini vidljivim kontinuitet nepravdi i nasilja nad ženama, i u ratu i u miru, i u privatnoj i u javnoj sferi; obelodanjuje isprepletenost i međusobnu povezanost svih vidova nasilja (rodnog, etničkog, socio-ekonomskog, militarističkog, političkog, itd.) i njegovog uticaja na žene; čini vidljivim kontinuirani otpor žena ratu, seksizmu, militarizmu, nacionalizmu.
Povodom 19. juna – Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu, Žene u crnom, Autonomni ženski centar i Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, organizovali su protest u crnini i ćutanju Pamtimo žene silovane u ratu – pamtimo žene Foče, 19. juna 2023. godine od 13h do 14h, na Trgu Republike u Beogradu.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
Žene u crnom su organizovale antimilitarističko-feminističku akciju 7. juna 2023. godine u Knez Mihailovoj (kod Ruskog cara) od 16:00-16:30. Akcija je organizovana u okviru Međunarodne nedelje akcija protiv malokalibarskog naoružanja (International Action Network on Small Arms/IANS.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
Povodom 18. maja – Dana sećanja na žene žrtve nasilja, Žene u crnom i Autonomni ženski centar su organizovale stajanje u crnini i ćutanju ispred Narodne Skupštine Republike Srbije.
Na protestu su bili istaknuti inicijali ubijenih žena, godine njihove starosti i mesto stanovanja.
Takođe, bili si istaknuti i transparenti:
U Zrenjaninu promovisana knjiga Radeta Radovanovića Smeh pod vešalima
“Knjiga je prećutana od mejnstima. Uporno se neguje poricanje toga što se desilo. Očekivali smo da se rana otvori i javnost sučeli sa činjenicama. Uvek se govori o srpskim žrtvama. Nigde u javnim nastupima nema reči o drugim žrtvama. Kada su otkrivene hladnjače u Batajnici, to je brzo zatrpano. Ne govori se koliko je cucli i svesaka sa domaćim zadacima nađeno u Batajnici, o deci koja su pobijena u kafiću Panda. Ovde se govori o zločinu poricanja zločina. I to je krajnja tačka koju je ova država prošla. Samo mi postojimo. Samo naša država postoji. Samo naše zrtve postoje. To samozaljublje, a neviđenje tuđih žrtava je čista patologija”, rekao je Dragan Stojković izdavač knjiige (Most art Jugoslavija, Zemun) Radeta Radovanovića “Smeh pod vešalima”, na promociji u Zrenjaninu.
Povodom 21. marta – Međunarodnog dana pobede nad fašizmom, Žene u crnom u saradnji sa Ženskom romskom mrežom su organizovale protest 21. marta 2023. godine, u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
Povodom 30. godina od zločina u Štrpcima, Žene u crnom su 27.02.2023. godine u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, organizovale stajanje u crnini i ćutanju.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
Ženska mirovna agenda za 2023. godinu predstavlja antiratne aktivistkinje koje su svojim delovanjem ostavile neizbrisiv trag u borbi protiv rata, nacionalizma, militarizma. U skladu sa etičkim principom Žena u crnom Ne u naše ime one su pružale javni, jasni i glasni nenasilni otpor režimu u Srbiji koji je vršio agresije i vodio ratove u naše ime, a nakon ratova nastavile su da iskazuju otpor svima oni- ma koji poriču, umanjuju, relativizuju ili glorifikuju zločine počinjene u naše ime. Ženska mirovna agenda za 2023. odaje priznanje hrabrim antiratnim aktivistki- njama/braniteljkama ljudskih prava koje su svojom aktivističkom strašću, gra- đanskom hrabrošću, profesionalnim i umetničkim angažmanom dale ogroman doprinos suočavanju s prošlošću i kulturi ljudskih prava. Antiratne aktivistkinje predstavljene u ovoj agendi delovale su unutar Mreže Žena u crnom u Srbiji ili su blisko sarađivale sa ŽUC-om. I pored toga što su bile neprestano izložene pro- gonima, napadima, pretnjama, rizicima nisu odustale od borbe, nisu prestale da uznemiravaju vlast i javnost pitanjima o odgovornosti za zlodela u prošlosti i za to su često platile najvišu moguću cenu.
Preuzmite celu agendu ovde.