Uvek neposlušne, i dalje na Ulicama...
Žene u crnom – 30 godina otpora
9. oktobra 1991. godine prvi put smo izašle na ulice Beograda – tada smo započele nenasilni otpor ratu i politici srpskog režima. Do sada smo organizovale oko 2 500 akcija na ulici. I dalje smo na ulicama...
Žene u crnom/ŽUC su aktivistička grupa i mreža feminističko-antimilitarističke orijentacije, koju čine žene, ali i muškarci različite generacijske i etničke pripadnosti, obrazovnog nivoa, socijalnog statusa, životnih stilova i seksualnih izbora.
Građani Izraela pozivaju na istinski međunarodni pritisak na Izrael za hitan prekid vatre
Mi, izraelski državljani koji živimo u Izraelu i inostranstvu, pozivamo međunarodnu zajednicu – UN i njene institucije, Sjedinjene Države, Evropsku uniju, Ligu arapskih država i sve države širom sveta – da odmah intervenišu i sprovedu sve moguće sankcije radi postizanja trenutnog primirja između Izraela i njegovih suseda, za budućnost oba naroda u Izraelu/Palestini i naroda u regionu, kao i za njihova prava na bezbednost i život.
Stop ratu na Bliskom Istoku!
Povodom godišnjice početka ratnog sukoba na Bliskom Istoku, Žene u crnom su organizovale protest u crnini i ćutanju, 07.10.2024. godine u Knez Mihailovoj ulici, u Beogradu.
U protestu je učestvovalo tridesetak aktivistkinja i aktivista Žena u crnom iz Beograda, Zagreba, Pančeva, Kruševca, Leskovca, Vlasotinca, Sombora, Madrida i Santandera.
Nikada nećemo zaboraviti zločin u Topčideru
Povodom dvadeset godina od ubistva dvojice gardista u kasarni u Topčideru, u Beogradu, Žene u crnom su 05.10.2024. godine, u crnini i ćutanju organizovale dva protesta.
Prvi protest je organizovan ispred ulaza u kasarnu, gde su zajedno sa porodicama ubijenih vojnika položile cveće.
Na tom protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Nikada nećemo zaboraviti zločin u Topčideru
- Solidarnost
- Odgovornost
Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici!
Povodom 29. godišnjice genocida u Srebrenici, Žene u crnom su organizovale protest u crnini i ćutanju, 10.07.2024. godine, na Trgu Republike u Beogradu.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici!
- Solidarnost
- Odgovornost
- Žene u crnom i Srebrenica
- Srebrenica 8372
- jul – Dan sećanja na genocid u Srebrenici – Proglasite!
Sastanak Mreže Žena u crnom
Sastanak Mreže Žena u crnom, 15, 16. i 17. mart 2024. - Radmilovac kod Beograda
Na sastanku je učestvovovalo 60 osoba iz 20 gradova: Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Zvornik, Tuzla); Crne Gore (Herceg Novi, Kotor); Hrvatske (Zagreb, Pakrac, Novska); Srbije (Beograd, Priboj, Valjevo, Kruševac, Zrenjanin, Kruševac, Novi Sad, Sombor, Leskovac, Vlasotince, Zaječar, Bajina Bašta, Novi Pazar); Poljske, Gruzije, Ruske federacije, SAD (putem zoom-a).
Pamtimo žene silovane u ratu!
Povodom 19. juna – Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u sukobima, Žene u crnom su uz podršku Autonomnog ženskog centra, organizovale protest Pamtimo žene silovane u ratu, 19.06.2024. u Knez Mihailovoj ulici, u Beogradu.
Zaustavimo šutnju: Ujedinimo se protiv seksualnog nasilja u ratovima!
Međunarodni dan eliminacije seksualnog nasilja u oružanim sukobima se obilježava svake godine oko 19. juna, što označava datum jednoglasnog usvajanja prve rezolucije Savjeta bezbjednosti kojom se priznaje seksualno nasilje kao taktika rata i prijetnja međunarodnom miru i bezbjednosti. Svrha obilježavanja ovog dana je da se stane u solidarnost sa preživjelima i onima koji ih podržavaju, te da svi globalno podignemo svoj glas: "#StopSilovanjuUratu".
Slučaj Foča. O zločincima, žrtvama i o premalo dobrih ljudi. Moralna obveza na reakciju
Knjiga "Ženski sud - slučaj Foča" donosi svjedočenja tri žene i jednog muškarca, žrtava i svjedoka masovnih silovanja u Foči, te kronologiju i opis zločina srpskih vojnih i paravojnih snaga u Foči u ratu u BiH, piše Enis Zebić. To je knjiga potrebna žrtvama, ali i počiniteljima i njihovim nalogodavcima. Potrebna je i javnosti Srbije, ali i kao ohrabrenje i putokaz ženama žrtvama silovanja u ratnim konfliktima drugdje na svijetu - kako se boriti za svoja prava i za pravdu.
- Naslovna fotografija: Pročelje Sportske dvorane “Partizan” u Foči. (Nenasilje.org)
- Enis Zebić diplomirao je i doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i radi kao novinar. Autor je više radova i knjiga fokusiranih na hrvatsku filozofiju i politiku
Pamtimo ubijene žene!
Povodom 18. maja – Dana sećanja na žene žrtve nasilja, Žene u crnom su zajedno sa Autonomnim ženskim centrom i Ženskom solidarnošću, organizovale protest Pamtimo ubijene žene.
Protest je organizovan 17.05.2024. ispred Skupštine Srbije.
Na protestu je bio istaknut transparent Pamtimo ubijene žene, kao i godine i brojke ubijenih žena od 2011. do 2023.
Ulična akcija povodom obeležavanja 18. maja – Dana sećanja na žene žrtve nasilja
#Pamtimo ubijene žene!
Trg ispred Narodne skupštine Republike Srbije
petak, 17. maj 2024. godine, od 13h do 14h
Autonomni ženski centar, Žene u crnom i Ženska solidarnost vas pozivaju da se pridružite akciji obeležavanja Dana sećanja na žene žrtve nasilja, koja će se održati u petak, 17. maja 2024. godine, od 13h do 14h, na Trgu ispred Narodne skupštine Republike Srbije.
Sve za mir, zdravlje i znanje, ništa za naoružanje
Povodom Međunarodnog dana prigovora savesti, Žene u crnom su organizovale protest u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, 15.05.2024. godine.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Sve za mir, zdravlje i znanje, ništa za naoružanje
- 15. maj – Međunarodni dan prigovora savesti
- Stop ratu u Ukrajini
- Stop ratu na Bliskom istoku
- Slomljene puške u duginim bojama
- Stop kasetnoj municiji
Sve za mir, zdravlje i znanje – ništa za naoružanje!
Povodom 15. maja – Međunarodnog dana prigovora savesti
Žene u crnom organizuju
15. maja u 16h u Knez Mihailovoj ulici feminističko-antimilitarističku akciju
“Sve za mir, zdravlje i znanje - ništa za naoružanje!”
Rezolucija o Srebrenici
Generalna skupština UN je preložila usvajanje Rezolucije o Srebrenici. Cilj Rezolucije UN-a je osuda negiranja genocida, relativizovanja ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca pravvosnažno osuđenih. Rezolucija nema nameru koju joj Srbija pripisuje – njome se Srbi ne proglašavaju genocidnim narodnom nego se u nacrtu teksta Rezolucije Srbe i Srbiju i ne pominje. Srbija grubo napada pokretače R – Nemačku i Ruandu, dve zemlje u kojima je počinjen genocide. Nemačka u čije su ime nacisti počinili holocaust, ali se s tim suočiča posle rata. I Ruanda se suočila sa genocidom.
Srbija nema ni minimum spremnosti da se suoči sa posledicama rata, da doprinese pomirenju i dobrosusedskim odnosima u regiji.
Mirovni skup u Trešnjevcu: Ištvan i Vera su uspostavljali mostove mira
"Ostavili su neizbrisiv trag u našem antiratnom aktivizmu"
APEL ZA SLOBODU JAVNE REČI I KRITIČKOG MIŠLJENJA
Mi, potpisnice i potpisnici, ozbiljno zabrinuti za živote kritičkih glasova u Srbiji, usled pojačane represije vlasti Aleksandra Vučića i zabrinuti zbog bezbednosne situacije u regionu koju taj režim produkuje, objavljujemo ovaj Apel.
Prošla godina je ogolila karakter aktuelnog režima u Srbiji kroz nekoliko tragičnih događaja: masakri u školi „Vladislav Ribnikar“ i Mladenovcu, teroristički napad u Banjskoj, krađa izbora, sve veće približavanje režimu u Moskvi i zaustavljanje procesa pridruživanja EU. Sve navedeno je dovelo do odlučnijeg angažovanja međunarodne zajednice usled gubitka poverenja u predsednika Vučića i bezbednosnih rizika koje njegova politika uzrokuje.