Žene u crnom – 30 godina otpora
9. oktobra 1991. godine prvi put smo izašle na ulice Beograda – tada smo započele nenasilni otpor ratu i politici srpskog režima. Do sada smo organizovale oko 2 500 akcija na ulici. I dalje smo na ulicama...
Žene u crnom/ŽUC su aktivistička grupa i mreža feminističko-antimilitarističke orijentacije, koju čine žene, ali i muškarci različite generacijske i etničke pripadnosti, obrazovnog nivoa, socijalnog statusa, životnih stilova i seksualnih izbora.

NOVI PAZAR, 25. oktobar 2025. – Debata u društvu koje se, kako je rekao moderator Teo Taraniš, nalazi na raskršću između pobune i apatije, između težnje za promenom i otpora prema svakoj odgovornosti. Organizator – Akademska inicijatica Forum 10, Rekonstrukcija Ženski fond i Žene u crnom je pokušao da inicira razgovor o stvarnim dometima studentske pobune, njenim efektima, unutrašnjim protivrečnostima i mogućnostima političkog saglasja.
U „probuđenom“ Novom Pazaru koji se, kako reče novinar Mijat Lakićević, jedan od učesnika „uključio u državu“ čula su se različita mišljenja o tome da li građani Srbije imaju snage (i volje) da menjaju svest ili će nastaviti svoj sunovrat.
Govorili su Zoran Vuletić, Fahrudin Kladničanin, Ljupka Kovačević, Staša Zajović, Nermin Vučelj, Slobodan Sadžakov, Mehmed Slezović, Nikola Krstić, Edin Zećirović, Rade Veljanovski, Ismet Krcić, Aida Ćorović, Snežana Obrenović, Mijat Lakićević, Lino Veljak, Aleksandar Kraus, Zlatoje Martinov, Dragomir Olujić…

Dok u Srbiji i dalje vodi borbu protiv poricanja zločina počinjenih devedesetih, Staša Zajović, osnivačica i predsjednica udruženja Žene u crnom, posjetila je danas memorijalni kompleks "Fočanska hair česma" na ulazu u Ustikolinu.
Zajović je, zajedno s grupom prijatelja porijeklom iz Foče, obišla spomen-kompleks posvećen više od 2.360 ubijenih stanovnika Foče, čija su imena ispisana na zidu dugom 34 metra.
Mreža Žena u crnom iz Beograda, Pančeva, Kruševca, Kraljeva i Leskovca, zajedno sa udruženjem žena Anima, Đulići (Zvornik), organizovala je, povodom godišnjice ubistva dvojice gardista u kasarni u Topčideru (05.10.2004.), dva protesta u crnini i ćutanju.
Ispred ulaza u kasarnu na Topčideru, držale smo transparente:
U Knez Mihailovoj ulici, bili su istaknuti sledeći transparenti:
Povodom Svetskog dana mira, Žene u crnom su organizovale protest u crnini i ćutanju – Proterajmo rat iz istorije i naših života, 17.09.2025. godine, u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
Žene u crnom su 16.07.2025. godine, organizovale protest u crnini i ćutanju, u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
Beograd, 10. jul 2025.
Povodom 30. godina od genocida u Srebrenici, Žene u crnom su organizovale na Trgu Republike protest u crnini i ćutanju na Trgu Republike u Beogradu.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
Kolumna Beli listić Snežana Čongradin
Na dan kada se obeležava 30 godina od kada su srpske snage počinile genocid na srebreničkim muslimanima i mučki pobile više od osam hiljada ljudi, ustupam mesto u javnom prostoru da prenesem saopštenje Žena u crnom u celosti i tme utičem na to da se njihov glas i poruka više čuje i vidi u ovdašnjem društvu.
Njihova doslednost, upornost i borba za bolje srpsko društvo, njihov patriotizam i ljubav i pažnja prema sopstvenom narodu nema cenu.
Doći će dan kada će zbog svega što je za narod učinila, Staša Zajović, sa svojom ekipom, biti neprikosnovena heroina i uzor svim generacijama.
Duboko uklesana u udžbenicima.
 Potočari 11.7.2025, foto: Iva Martinović
Potočari 11.7.2025, foto: Iva Martinović
17:30, 10. jul, Beograd
„Poželio sam te kao soli, a hljeba ima, svega ima“, piše gitarista Samir Mehić, srebrenički Dejvid Bouvi, svom drugu Faruku koji je u godinama pre genocida napustio grad. Dopisivali su se sve do jula 1995, nakon koga Samir više nikada nije viđen. Sve što znam o njemu saznajem iz filma „Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice“. Pre toga nisam znala ništa. Kao što ne znam ništa o još toliko života prekinutih pre trideset godina. Mislim da ni o čemu ne možemo sve znati, ni jednu osobu do kraja upoznati, a kamoli 8.372. A svi oni su živeli, zaljubljivali se, išli u školu, išli u šetnju, spremali večeru, stvarali muziku, vodili ljubav. I bili ubijeni.
U julu 1995. Vojska Republike Srpske (VRS), pod komandom Ratka Mladića, ubila je 8.372 Bošnjaka. Njihova tela skrivana su i zakopavana u masovnim grobnicama. Prekopavana, premeštana, pa ponovo zakopavana. Njihovi posmrtni ostaci, razbacani, pronalaženi su potom u sekundarnim i tercijarnim masovnim grobnicama. Ove godine u Potočarima će biti sahranjeni posmrtni ostaci sedam žrtava. Više od 1.000 njih se i dalje vodi kao nestalo.
Javna akcija u crnini i ćutanju, na Trgu Republike,
10. jula 2025. (19:30 - 20:30)
„Srbijo, pogledaj se u ogledalo: videćeš Srebrenicu!
30 godina – 30 ogledala”
Povodom 19. juna – Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu, Žene u crnom su, u saradnji sa Autonomnim ženskim centrom i Inicijativom mladih za ljudska prava u Srbiji, organizovale protest u crnini i ćutanju, na Trgu Republike, u Beogradu, 19.06.2025. godine.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
Žene u crnom su 11. juna 2025. godine, u crnini i ćutanju, organizovale protest Stop genocidu u Gazi, u Knez Mihailovoj ulici, u Beogradu.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
Poštovani gospodine Rutte,
Mi, preživjeli rata u Bosni i Hercegovini, s dubokom zabrinutošću primili smo vijest da ste u Brisel pozvali Aleksandra Vučića. Kao bivši ministar informisanja u režimu Slobodana Miloševića – režimu koji je sistematski širio mržnju i poticao nasilje – Vučić predstavlja ideologiju koja je dovela do najtežih zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Vučić je u periodu opsade Sarajeva prikupljao informacije za Miloševića, dok su građani ovog grada svakodnevno bili izloženi granatiranju i snajperskoj vatri. Ko bi, ako ne on, mogao odgovoriti na pitanje ko je pucao na civile? Građani Sarajeva i dalje čekaju da se objave imena snajperista – imena koja su već poznata, ali odgovorni nikada nisu privedeni ni kažnjeni. Umjesto da se na tome insistira, međunarodna zajednica nastavlja pružati legitimitet onima koji su takve zločine omogućili i opravdavali.
 
  
Na osnovu članova 19. i 21. Statuta Saveta za štampu i članova 15. i 16. Poslovnika o radu Komisije za žalbe, Komisija za žalbe Saveta za štampu u sastavu: Zlatko Čobović, Tamara Skrozza, Jelena Petković, Nadežda Budimović, Olivera Milošević, Filip Švarm, Jelka Jovanović, Rodoljub Šabić, Ana Martinoli i Milena Vasić, na sednici održanoj 30. 1. 2025. godine, jednoglasno donosi
ODLUKU
Tekstom „’Žene u crnom’ donirale danas veliku novčanu sumu studentima”, objavljenim 31. decembra 2024. godine, portal „Alo.rs“

BEOGRAD, 11. decembar 2024. – Da li su nedavni predsednički izbori u Sjedinjenim Državama više poraz demokrata nego pobeda republikanaca, jesu li Amerikanci glasali za vlastitu propast i kako je i zašto pobedio republikanski kandidat, neka su pitanja na koji su večeras pokušali da daju odgovor Staša Zajović (Žene u crnom), Đorđe Pavićević (poslanik Zeleno-levog fronta), Zoran Vuletić, predsednik Građanskog demokratskog foruma, Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Lino Veljak, profesor Sveučilišta u Zagrebu, Nenad Kostić i Stefan Surlić, docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
