Uvek neposlušne, i dalje na Ulicama...
Žene u crnom – 30 godina otpora
9. oktobra 1991. godine prvi put smo izašle na ulice Beograda – tada smo započele nenasilni otpor ratu i politici srpskog režima. Do sada smo organizovale oko 2 500 akcija na ulici. I dalje smo na ulicama...
Žene u crnom/ŽUC su aktivistička grupa i mreža feminističko-antimilitarističke orijentacije, koju čine žene, ali i muškarci različite generacijske i etničke pripadnosti, obrazovnog nivoa, socijalnog statusa, životnih stilova i seksualnih izbora.
Sastanak Mreže Žena u crnom
Sastanak Mreže Žena u crnom, 15, 16. i 17. mart 2024. - Radmilovac kod Beograda
Na sastanku je učestvovovalo 60 osoba iz 20 gradova: Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Zvornik, Tuzla); Crne Gore (Herceg Novi, Kotor); Hrvatske (Zagreb, Pakrac, Novska); Srbije (Beograd, Priboj, Valjevo, Kruševac, Zrenjanin, Kruševac, Novi Sad, Sombor, Leskovac, Vlasotince, Zaječar, Bajina Bašta, Novi Pazar); Poljske, Gruzije, Ruske federacije, SAD (putem zoom-a).
Pamtimo žene silovane u ratu!
Povodom 19. juna – Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u sukobima, Žene u crnom su uz podršku Autonomnog ženskog centra, organizovale protest Pamtimo žene silovane u ratu, 19.06.2024. u Knez Mihailovoj ulici, u Beogradu.
Zaustavimo šutnju: Ujedinimo se protiv seksualnog nasilja u ratovima!
Međunarodni dan eliminacije seksualnog nasilja u oružanim sukobima se obilježava svake godine oko 19. juna, što označava datum jednoglasnog usvajanja prve rezolucije Savjeta bezbjednosti kojom se priznaje seksualno nasilje kao taktika rata i prijetnja međunarodnom miru i bezbjednosti. Svrha obilježavanja ovog dana je da se stane u solidarnost sa preživjelima i onima koji ih podržavaju, te da svi globalno podignemo svoj glas: "#StopSilovanjuUratu".
Slučaj Foča. O zločincima, žrtvama i o premalo dobrih ljudi. Moralna obveza na reakciju
Knjiga "Ženski sud - slučaj Foča" donosi svjedočenja tri žene i jednog muškarca, žrtava i svjedoka masovnih silovanja u Foči, te kronologiju i opis zločina srpskih vojnih i paravojnih snaga u Foči u ratu u BiH, piše Enis Zebić. To je knjiga potrebna žrtvama, ali i počiniteljima i njihovim nalogodavcima. Potrebna je i javnosti Srbije, ali i kao ohrabrenje i putokaz ženama žrtvama silovanja u ratnim konfliktima drugdje na svijetu - kako se boriti za svoja prava i za pravdu.
- Naslovna fotografija: Pročelje Sportske dvorane “Partizan” u Foči. (Nenasilje.org)
- Enis Zebić diplomirao je i doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i radi kao novinar. Autor je više radova i knjiga fokusiranih na hrvatsku filozofiju i politiku
Pamtimo ubijene žene!
Povodom 18. maja – Dana sećanja na žene žrtve nasilja, Žene u crnom su zajedno sa Autonomnim ženskim centrom i Ženskom solidarnošću, organizovale protest Pamtimo ubijene žene.
Protest je organizovan 17.05.2024. ispred Skupštine Srbije.
Na protestu je bio istaknut transparent Pamtimo ubijene žene, kao i godine i brojke ubijenih žena od 2011. do 2023.
Ulična akcija povodom obeležavanja 18. maja – Dana sećanja na žene žrtve nasilja
#Pamtimo ubijene žene!
Trg ispred Narodne skupštine Republike Srbije
petak, 17. maj 2024. godine, od 13h do 14h
Autonomni ženski centar, Žene u crnom i Ženska solidarnost vas pozivaju da se pridružite akciji obeležavanja Dana sećanja na žene žrtve nasilja, koja će se održati u petak, 17. maja 2024. godine, od 13h do 14h, na Trgu ispred Narodne skupštine Republike Srbije.
Sve za mir, zdravlje i znanje, ništa za naoružanje
Povodom Međunarodnog dana prigovora savesti, Žene u crnom su organizovale protest u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu, 15.05.2024. godine.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Sve za mir, zdravlje i znanje, ništa za naoružanje
- 15. maj – Međunarodni dan prigovora savesti
- Stop ratu u Ukrajini
- Stop ratu na Bliskom istoku
- Slomljene puške u duginim bojama
- Stop kasetnoj municiji
Sve za mir, zdravlje i znanje – ništa za naoružanje!
Povodom 15. maja – Međunarodnog dana prigovora savesti
Žene u crnom organizuju
15. maja u 16h u Knez Mihailovoj ulici feminističko-antimilitarističku akciju
“Sve za mir, zdravlje i znanje - ništa za naoružanje!”
Rezolucija o Srebrenici
Generalna skupština UN je preložila usvajanje Rezolucije o Srebrenici. Cilj Rezolucije UN-a je osuda negiranja genocida, relativizovanja ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca pravvosnažno osuđenih. Rezolucija nema nameru koju joj Srbija pripisuje – njome se Srbi ne proglašavaju genocidnim narodnom nego se u nacrtu teksta Rezolucije Srbe i Srbiju i ne pominje. Srbija grubo napada pokretače R – Nemačku i Ruandu, dve zemlje u kojima je počinjen genocide. Nemačka u čije su ime nacisti počinili holocaust, ali se s tim suočiča posle rata. I Ruanda se suočila sa genocidom.
Srbija nema ni minimum spremnosti da se suoči sa posledicama rata, da doprinese pomirenju i dobrosusedskim odnosima u regiji.
Mirovni skup u Trešnjevcu: Ištvan i Vera su uspostavljali mostove mira
"Ostavili su neizbrisiv trag u našem antiratnom aktivizmu"
APEL ZA SLOBODU JAVNE REČI I KRITIČKOG MIŠLJENJA
Mi, potpisnice i potpisnici, ozbiljno zabrinuti za živote kritičkih glasova u Srbiji, usled pojačane represije vlasti Aleksandra Vučića i zabrinuti zbog bezbednosne situacije u regionu koju taj režim produkuje, objavljujemo ovaj Apel.
Prošla godina je ogolila karakter aktuelnog režima u Srbiji kroz nekoliko tragičnih događaja: masakri u školi „Vladislav Ribnikar“ i Mladenovcu, teroristički napad u Banjskoj, krađa izbora, sve veće približavanje režimu u Moskvi i zaustavljanje procesa pridruživanja EU. Sve navedeno je dovelo do odlučnijeg angažovanja međunarodne zajednice usled gubitka poverenja u predsednika Vučića i bezbednosnih rizika koje njegova politika uzrokuje.
Stop rasizmu prema izbeglicama!
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv rasizma i antisemitizma, Žene u crnom su organizovale protest, 20.03.2024. godine u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti:
- Stop rasizmu prema izbeglicama
- Jedna rasa – ljudska rasa
- Solidarnost sa izbeglicama
- Zaustavite rat, a ne izbeglice
- 21. mart – Dan borbe protiv rasizma
- Mapa sa 19 tačaka trenutnih oružanih sukoba
Stop ratu u Ukrajini! Stop ratu na Bliskom Istoku!
Povodom dve godine od početka ruske agresije na Ukrajinu, kao i izraelske agresije na Gazu, Žene u crnom su organizovale stajanje u crnini i ćutanju, u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu.
Protest je organizovan 24.02.2024. godine u Knez Mihailovoj ulici.
Na protestu su bili istaknuti sledeći transparenti na različitim jezicima:
- Stop okupaciji
- Stop genocidu u Gazi
- Stop ubijanju Gaze
- Stop ratu na Bliskom istoku
- Stop ratu u Ukrajini
- Žene u crnom protiv rata
- Mir
- Putin – ubica
- Putin – ratni zločinac
- Aleksej Navaljni - pamtimo
Staša Zajević: “Tužno je to što Srbija i Hrvatska nastavljaju razvijati odvratnu militarističku kulturu”
Boris Pavelić (Lupiga 9. Veljače 2024)
Staša Zajović osnivačica je i koordinatorica Žena u crnom, jedne od najuglednijih feminističkih i antiratnih nevladinih organizacija za ljudska prava u Srbiji i regiji. Antiratna feministica još iz prvih dana nastanka feminističkog pokreta osamdesetih godina prošlog stoljeća, Staša Zajović, već gotovo četiri desetljeća, dosljedno i hrabro organizira i predvodi proturatne i mirovne napore žena i ljudi koji se u Srbiji, ali i u regiji, protive nacionalističkom nasilju i ratovima. Prve proturatne demonstracije “Žene u crnom” održale su u Beogradu već u ljeto 1991. godine, na samom početku rata u Hrvatskoj. Od tada do danas, “Žene u crnom” održale su i održavaju niz kampanja protiv rata, patrijarhalno-nacionalističkog nasilja, mobilizacije, veličanja ratničke kulture i slavljenja ratnih zločinaca.
Govor Vladana Pantića u Vraniću
Dragi prijatelji,
Mi ovde u Vraniću imamo ovaj spomen dom i dve spomen sobe posvećene žrtvama svih ratova na ovom prostoru. Među tim žrtvama su i preko 90. naših sugrađana koji su stradali od četnika Draže Mihailovića tokom celog Drugog svetskog rata.
Posebno mesto u sećanju i u duši Vranića su svakako žrtve jezivog pokolja koji se dogodio pre 80. godina, 20.12.1943. godine. Taj surovi zločin nije počinila nikakva odmetnička banda koja se otela kontroli, kako mnogi sad hoće da kažu, već Prvi bataljon, Posavske brigade, Avalskog korpusa. Dakle regularna jedinica u sastavu Ravnogorskog pokreta i nikakve laži, falsifikatori i zlonamerna prekrajanja istorijskih činjenica to promeniti neće, niti može.